Nedjelja, 26 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Na današnjoj raspravi o stanju u procesu, Karadžić je podsjetio da je po profesiji ne samo ljekar, nego i pisac, te da želi da radi na pravilnom izgovoru srpskog jezika. Kako je rekao, pritvor ne smije da ima kazneni karakter.

“Ako bih ja ovdje proveo 12 godina, kao Šešelj, bez mogućnosti da budem profesionalno živ, to su strahovite kaznene mjere koje nisu za civilizovani svijet”, kazao je Karadžić.

Karadžić, koji je optužen za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u BiH, u sudskom pritvoru očekuje presudu, koja bi, po najavama iz Tribunala, trebalo da bude izrečena u oktobru ove godine.

Govoreći o svom zdravstvenom stanju, on je upozorio da je ono “pogoršano porastom šećera u krvi”, ali da je to, za sada, akutan problem.

Prema njegovim riječima, “sistem pritvora UN-a proizvodi bolest kod mnogih ljudi”, kao i “eksplozije malignih oboljenja”, što je “možda i u vezi sa materijalom od kojeg su objekti građeni”. Pozvao je Tribunal da to istraži.

Bivši lider Srba u BiH protestovao je i što se osobe koje Tribunal pravosnažno osudi upućuju na izdržavanje kazne u “bivše komunističke zemlje, Estoniju i druge, gdje su zatvorski uslovi, u istoj EU, tako drastično različiti”.

Predsjedavajući sudija O-gon Kwon uputio je Karadžića da sva ta pitanja razmotri sa upravom pritvora u Scheveningenu, napominjući da će se raspravno veće njima pozabaviti “ukoliko bude potrebno”, odnosno ako se pokaže da su prava optuženog narušena.

Karadžić je u pritvoru od jula 2008., kada je bio uhapšen u Beogradu, a suđenje je počelo 2009. i okončano je prošle godine.

Najčitanije
Saznajte više
Obilježavanje godišnjice zločina u Zecovima i Briševu kod Prijedora
Porodice žrtava iz prijedorskih sela Zecovi i Briševo obilježavaju 34. godišnjicu zločina sjećanjem na ubijene civile bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.
Nakon požara na mostarskoj deponiji: (Ne)činjenje institucija
Mjesec dana nakon požara na mostarskoj deponiji Uborak, nadležne institucije priznale su u odgovoru na zastupničko pitanje da nemaju podatke o tome šta je i u kojim količinama gorjelo, kao ni rezultate ispitivanja zraka, tla i voda, ili procjenu posljedica po zdravlje građana.
Odbijena disciplinska tužba protiv sudije iz Bijeljine