Nedjelja, 22 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Kako se navodi u podnesku glavnog tužioca Sergea Brammertza, Šešelj je svojim javnim istupima u kojima je rekao da se neće vratiti u Haag, te prijetnjama svjedocima koji su sarađivali s Haškim tužilaštvom “doveo u pitanje povjerenje Sudskog vijeća”, koje mu je odobrilo privremenu slobodu.

“Šešelj je jasno pokazao da njegovo loše zdravstveno stanje nije prepreka da neprimjereno javno istupa i to na način koji je uvredljiv za predstavnike žrtava. On je iznio stavove koji dovode u pitanje ocjenu Sudskog vijeća o njegovom zdravlju”, navodi Brammertz.

Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je naveo da bi se Šešelj trebao vratiti u Haag, nakon čega bi se održalo novo ročište na kojem bi se “jasno precizirali uslovi pod kojima bi optuženi mogao biti pušten na slobodu”.

Haški tribunal je zbog teškog zdravstvenog stanja početkom novembra odobrio privremeno puštanje na slobodu Vojislava Šešelja, koji se preko 11 godina nalazi u pritvoru u Haagu.

Sudi mu se za zločine počinjene u BiH, Hrvatskoj i Vojvodini.

Šešelj se u pritvoru u Holandiji nalazi od 2003. godine, kada se dobrovoljno predao Haškom tribunalu. Izricanje presude bilo je planirano za oktobar prošle godine, ali je odloženo nakon izuzeća jednog sudije zbog navodne pristrasnosti i imenovanja novog člana, kojem je potrebno vrijeme da se upozna s predmetom.

Najčitanije
Saznajte više
Više od 80 incidenata motivisanih mržnjom zabilježeno prošle godine u BiH
U Bosni i Hercegovini od 66 registrovanih slučajeva zločina iz mržnje tokom 2025. procesuirano je samo pet, od čega su četiri završila osuđujućom presudom, navodi se u godišnjem izvještaju OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
Konferencija Fondacije "Udružene žene" Banja Luka. Foto: Detektor
Fizička udaljenost ne znači sigurnost: Digitalno nasilje nad ženama sve veći izazov
Usklađivanje zakonskih rješenja u oba entiteta, hitno očuvanje i uklanjanje digitalnih dokaza, sigurno prijavljivanje nasilja, obuka institucija i jedinstvena evidencija podataka o žrtvama ključni su prioriteti u borbi protiv digitalnog nasilja nad ženama, poručeno je sa konferencije Fondacije “Udružene žene” Banja Luka u Sarajevu.
Dva spomenika, jedno sjećanje
Podignuta optužnica protiv Nermina Nikšića i još šest osoba
Nepromijenjen neoporezivi dio minimalca radnike košta cijelu platu
Zločini nad djecom u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno istraženi