Presuda Kornjači 8. maja

Optuženi Kornjača je kazao kako su određeni svjedoci Tužilaštva BiH na suđenju govorili drugačije o njemu nego u istrazi.

“U prvoj optužnici tužilac Dževad Muradbegović je saslušao 80 svjedoka, plus materijalni dokazi. Od tih 80 svjedoka nema ni jedan da kaže da je Milun naređivao ubistva i bio kod ‘Lovačkog doma’”, rekao je optuženi, dodavši da je na suđenju određeni broj tih svjedoka drugačije govorio.

On je kazao da su dešavanja kod “Lovačkog doma” doprinijela iseljavanju stanovnika iz Čajniča, te da je tokom suđenja njegov cilj bio da “otvori pravu sliku o ‘Lovačkom domu’”.

“Milun Kornjača nema veze s hapšenjem ljudi s Brda, njihovim dovođenjem i time što se desilo s njima. I ja sam za to da se vidi šta je bilo”, rekao je Kornjača.

Kornjača je optužen da je, kao komandir jedinice “Plavi orlovi”, u aprilu i maju 1992. počinio zločine u Čajniču. Tužilaštvo BiH ga tereti za progon, premlaćivanje i mučenje Bošnjaka, nezakonito zatvaranje i ubistva 11 civila iz naselja Brdo, te što nije poduzeo mjere da izvršilac ubistva 27 civila u “Lovačkom domu” na Mostini bude kažnjen.

Govoreći o svjedocima koji su kazali da ih je optuženi premlaćivao, Kornjača je naveo da oni nemaju medicinsku dokumentaciju o povredama.

“Svi, ukoliko posjeduju ljekarsko uvjerenje o povredama, ja ih molim da to donesu tužiocu”, naglasio je on.

Optuženi je pojasnio i kako je od 4. do 11. maja 1992. godine bio na bolničkom liječenju zbog ranjavanja, te da ono za što se tereti u tom periodu nije istina. Negirao je i da je bio pripadnik paravojne formacije, kazavši kako ima dokaz da je bio vojnik Republike Srpske.

Kornjača je rekao i da je tokom boravka u pritvorskoj jedinici doživio golgotu, te da je preživio dva infarkta.

Iznoseći završnu riječ 26. marta, njegova braniteljica Milana Borovčanin-Bulić je zatražila da se Kornjača oslobodi.

Suđenje Kornjači počelo je u februaru 2011. godine. On je prvobitno bio optužen s Miloradom Živkovićem i Duškom Tadićem, ali je postupak odvojen zbog Kornjačine bolesti.