Borba za javnu pravdu i istinu

BIRN je kampanju “Stop cenzuri o ratnim zločinima” pokrenuo u ljeto ove godine, u cilju sticanja podrške javnosti za izmjenu odluka i pravilnika kojima je onemogućeno dobivanje potpunih informacija iz pravosudnih institucija u BiH o suđenjima za ratne zločine.

Sud BiH je u martu 2012. godine donio odluku da se, u cilju zaštite ličnih podataka, u dokumentima umjesto imena i prezimena navode inicijali. Osim inicijala, Sud BiH je odlučio da izdaje desetominutni audio ili video snimak sa suđenja. Tužilaštvo BiH je odlučilo da optužnice nisu javni dokumenti, a sličnu praksu su počeli primjenjivati i drugi sudovi i tužilaštva u BiH.

Kampanju “Stop cenzuri o ratnim zločinima” je kroz potpisivanje peticije podržalo preko 2.800 građana, a još skoro 500 osoba je pozvalo telefonski broj kampanje. Vijesti o kampanji je ukupno prenijelo preko 30 internet portala u BiH, šest televizijskih kuća i četiri dnevna lista.

U cilju podizanja svijesti građana o ovom problemu, organizirane su debate u Brčkom, Prijedoru, Živinicama i Mostaru, gdje su udruženja žrtava izrazila negodovanje zbog odluke o anonimizaciji, koja onemogućuje dobivanje punih imena i prezimena pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.

Prekinuti šutnju

Predsjednica udruženja “Žena žrtva rata” Bakira Hasečić je istakla da je žrtvama, ali i cjelokupnom društvu, od ključne važnosti da se objavljuju puni podaci o počiniocima.

“Posebno je značajno za buduće generacije ostaviti utvrđene činjenice o zločinima. O ratnim zločinima moramo govoriti otvoreno. Ukoliko žrtva želi da javno svjedoči, zašto bi to Sud ograničavao i zašto ne bi javnost to mogla čuti. Treba prekinuti šutnju i ohrabriti žrtve da se jave. Važno je i da se optužnice objavljuju, jer kada su se ranije optužnice objavljivale, veliki broj žrtava se javljao i svjedočio”, rekla je Hasečić.

Tokom kampanje, BIRN je objavio i pravne analize, pokazavši da se anonimizacijom krši pravo javnosti na informacije o suđenjima za najteža krivična djela, kao i pravo na slobodu izražavanja.

Pravnici Asim Jusić i Vasvija Vidović smatraju da se anonimizacijom krši član 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima, koja garantira slobodu izražavanja.

“Primjena pravilnika je suprotna svrsi suđenja za ratne zločine. Ideja osnivanja sudova za ratne zločine jeste da se omogući pravni lijek za žrtve dodjeljujući im puni pristup informacijama o smrti i patnji njihovih najmilijih, kako bi se tako obnovilo njihovo dostojanstvo i kako bi se njihov glas čuo tokom procesa, te kako bi se rasvijetlila prošlost. Primjena pravilnika Suda BiH u sadašnjem obliku je suprotna ovoj namjeri, te je jasan primjer samonanesenog poraza”, kazao je Jusić.

Sličan stav je iznijela i Vidović, koja je rekla da mediji moraju imati mogućnost da informiraju o aktivnostima sudskih vlasti. “Pravo javnosti da dobija informacije o pitanjima od javnog interesa jeste posebno važno i ono uključuje pravo medija da slobodno izvještavaju i komentiraju funkcioniranje pravosudnog krivičnog sistema”, istakla je ona.

Uspjesi kampanje

Nakon kampanje, u sklopu Strukturiranog dijaloga o reformi pravosuđa, Evropska komisija je izdala zaključak da se treba odustati od apsolutne anonimizacije, te pronaći balans između prava na zaštitu ličnih podataka i na slobodu pristupa informacijama.

Ubrzo potom, iz Suda BiH je objavljeno da rade na izmjenama pravilnika, s obzirom da je “anonimizacija dovela do opravdane reakcije javnosti i naštetila ugledu Suda”.

Sutkinja Državnog suda Mira Smajlović je kazala da je praksa uklanjanja svih presuda bila rezultat “nekritičkog prihvatanja” akta Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, te priznala da takva praksa zanemaruje javni interes. “Pretrpjeli smo štetu i sami sebi dali autogol. Nanijeli smo veliku štetu sebi i urušili povjerenje javnosti u Sud BiH”, rekla je Smajlović.

Zbog toga, kako je kazala sutkinja Smajlović, Sud BiH je pripremio izmjene pravilnika o anonimiziranju, kojim će se naložiti objavljivanje na internet stranici svih presuda u predmetima ratnih zločina i drugih predmeta za koje se utvrdi postojanje javnog interesa.

Do uvođenja restriktivnih mjera anonimizacije je došlo nakon što je Agencija za zaštitu ličnih podataka – postupajući po jednoj žalbi – zatražila od Suda BiH da skloni jednu od svojih presuda sa internet stranice.

Predstavnica Državne agencije za zaštitu ličnih podataka Nedžmija Kukričar tvrdi da je praksa sveobuhvatne anonimizacije rezultat preširokog tumačenja prijedloga Agencije.

“Mi smo protiv automatske obrade podataka – međutim, Zakonom o zaštiti ličnih podataka se dozvoljava objava ukoliko postoji javni interes. U najtežim krivičnim djelima vidimo da moramo imati imena i prezimena. To je značajno zbog budućih pokoljenja i pomirenja. Međutim, u perifernim djelima se treba izvršiti testiranje javnog interesa”, kazala je Kukričar.

Međutim, predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso izjavila je BIRN – Justice Reportu da se institucija na čijem je čelu od početka zalagala da postupci za ratne zločine budu tretirani kao predmeti od javnog interesa, ali da je Agencija insistirala na suprotnom stavu.

“Ovakvo tumačenje zakona izloženo je nizu kritika, kako opće, tako i stručne javnosti, zbog ograničavanja slobode pristupa informacijama od značaja za javnost”, kazala je Kreso.

U cilju harmoniziranja prakse anonimizacije, Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) je osnovalo radnu grupu koja će stvoriti balans između prava na pristup informacijama i prava na zaštitu ličnih podataka.

Sutkinja Smajlović, koja je na čelu te radne grupe, zaključila je da je objavljivanje presuda u predmetima ratnih zločina s punim imenom i prezimenom osuđenih ključno za modeliranje budućih generacija.