Petak, 3 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Svjedok Miroslav Krsmanović je ispričao Sudu, ne spominjući datum, kako je vidio optuženog Olivera Krsmanovića kod džamije u gradu, ali je ustvrdio da nije bio sa uniformisanim vojnicima koji su zapalili džamiju.

“Ja sam dovezao blagajnika iz jedinice u banku. Oliver se također pojavio sa vozilom kojim je dovezao Momira Savića, komandira Treće čete koji je također otišao u banku. Da ne bi čekali ispred banke, otišli smo na piće”, naveo je svjedok.

Savića, bivšeg komandira Treće čete Višegradske brigade, Sud BiH je prvostepenom presudom osudio na 18 godina zatvora zbog ratnog zločina, ali je on pobjegao neposredno prije izricanja presude i od 2009. je nedostupan organima gonjenja u BiH.

Prema iskazu svjedoka, džamija taj dan nije izgorjela. Nekoliko dana kasnije je, kako je kazao, prolazio pored džamije i vidio je da je srušena.

Na pitanje Jasmine Kosović, člana Sudskog vijeća, da li se radi o Carevoj džamiji, svjedok nije znao odgovoriti.

Prema optužnici Tužilaštva BiH, Krsmanović je, kao pripadnik Druge podrinjske lake pješadijske brigade Vojske Republike Srpske (VRS), učestvovao i pomagao u ubistvima, silovanjima i prisilnim nestancima bošnjačkog stanovništva u Višegradu.

Slobodan Andrić, drugi svjedok, rekao je kako je mobilisan 18. maja 1992. godine, te da se prvi put susreo s optuženim kada je došao u selo Drinsko, gdje su bili ostali vojnici.

“Viđao sam tu Olivera svaki dan. Bio je vozač, a po potrebi je bio i na straži”, pojasnio je svjedok, dodavši da je zajedno sa optuženim bio do 9. septembra 1992. u Trećoj četi, kada je prebačen u Petu četu na drugu lokaciju.

Suđenje se nastavlja 10. septembra.

Najčitanije
Saznajte više
Međunarodna naučna konferencija”Kirminalistika kriminologija i sigurnosne studije u 21. stoljeću”. Foto: Detektor
Nauka kao stub razvoja društva i alat za borbu protiv stranih uticaja i sigurnosnih prijetnji
Vidljiv uticaj Rusije kroz medije i političke instrumente na zemlje Zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina, te upitna sigurnost graničnih prelaza zbog manjka graničnih policajaca samo su neki od izazova na kojima treba raditi i akademska zajednica kroz obrazovanje i razvoj kritičkog mišljenja, poručeno je s Međunarodne naučne konferencije u Sarajevu.
Pokrenuto skupljanje donacija za sigurnu kuće za LGBTIQ+ osobe u BiH
Bez Sigurne kuće, mnoge osobe iz LGBTIQ+ zajednice bi bile u ozbiljnom riziku od povratka u nasilno okruženje, beskućništva, retraumatizacije, poručuju iz Fondacije koja je jedino ovakvo sigurno mjesto otvorila u Bosni i Hercegovini i trenutno se suočavaju sa finansijskom krizom, te su primorani tražiti donacije.