Petak, 19 juna 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Kapetina je izjavio da ga je Karadžić tokom napada na Srebrenicu pozvao na hitan razgovor, te naveo da se to dogodilo “između 5. i 10. jula 1995”. 

Svjedok je izjavio da je Karadžić “bio bijesan” zato što nije mogao da uspostavi kontakt sa komandantom VRS-a Ratkom Mladićem, ni sa drugim oficirima, niti sa ministrom odbrane, te stoga “nije znao šta se događa u Srebrenici”.
“Prevrnuo je neku stolicu, šutnuo i prevrnuo garnituru za sjedenje. Čupao kosu i glasno postavljao pitanje: ‘Kome to treba u ovom trenutku? Ko je to naredio u ovom trenutku? Jesam li vam sto puta rekao da status Srebrenice treba rješavati u okviru sveukupnih rješenja u BiH i da se ne smiju preduzimati nikakva ofanzivna dejstva prema zaštićenim zonama’”, prenio je Kapetina Karadžićeve riječi.
Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, optužen je za genocid nad oko 7.000 Bošnjaka iz Srebrenice. Njemu se sudi i za progon Bošnjaka i Hrvata, teror nad civilima u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
U unakrsnom ispitivanju, tužiteljka Caroline Edgerton tvrdila je da tog sastanka nije bilo, budući da nije zabilježen u dnevniku Karadžićeve sekretarice, ali je svjedok ostao pri svom iskazu, ponavljajući da ga je Karadžić “hitno pozvao i da se to ne zapisuje”.
Tužiteljka je potom Kapetini predočila da je sam Karadžić tokom suđenja potvrdio da je on 9. jula 1995. naredio, odnosno odobrio ulazak VRS-a u Srebrenicu. 
Kapetina je odgovorio da je njegov sastanak s predsjednikom Republike Srpske “mogao biti i 5. jula”. “Dogodio se kako sam opisao”, dodao je svjedok.
U svom iskazu Kapetina je tvrdio i da je Srpska demokratska stranka (SDS) krajem 1991. imala ustavno i zakonsko pravo i obavezu da formira krizne štabove i srpske opštine širom BiH.
Upitan od tužiteljke koje odredbe zakona i ustava su dozvoljavale uspostavljanje opština i policije na etničkoj osnovi, svjedok nije mogao da dâ konkretan odgovor.
Suđenje Karadžiću će se nastaviti u srijedu, 17. jula.
Najčitanije
Saznajte više
Ratno seksualno nasilje i dalje izvan prioriteta srbijanskog pravosuđa
Procesuiranje seksualnog nasilja počinjenog tokom oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji pred sudovima u Srbiji je i dalje izuzetno ograničeno i neproporcionalno rasprostranjeno u odnosu na težinu ovih zločina, saopćeno je iz Fonda za humanitarno pravo.
Jasminka Knežević sa advokatom Damirom Beglerovićem ispred Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije BiH. Foto: Detektor
Jasminka Knežević: Godina zatvora i desetogodišnja zabrana rada u pravosuđu
Suspendovana tužiteljica sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Jasminka Knežević osuđena je na godinu zatvora i izrečena joj je mjera deset godina zabrane obavljanja dužnosti u pravosuđu zbog odavanja službene tajne.
BIRN BiH/Detektor zapošljava snimatelja/ snimateljku
Nova krivična prijava protiv Damira Došena