Petak, 9 maja 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Angelina Jolie, rediteljica filma U zemlji krvi i meda, čija je distribucija započela premijerom u Sarajevu u utorak, 14. februara, kazala je da je htjela da ukaže na činjenicu da je, prema podacima komisije Ujedinjenih nacija (UN), tokom rata u BiH silovano i seksualno zlostavljano oko 50.000 žena i stotine muškaraca.

“Rad na ovom filmu mi je toliko značio. Drago mi je što sam upravo ovu temu izabrala za svoj prvi film. Volim Bosnu”, rekla je Jolie na premijeri.

I dok je ovaj film izazvao veliku buru javnosti, u Haagu je, bez puno pompe, početkom mjeseca održana premijera dokumentarca Kraj nekažnjivosti: seksualno nasilje pred Haškim tribunalom.

Film – koji je režirao Rob Barsony i u kojem se mogu vidjeti iskazi osoba što su preživjele seksualno nasilje i svjedočile na suđenjima, kao i intervjui s bivšim i sadašnjim visokim zvaničnicima Haškog tribunala – trebao bi uskoro biti promoviran u državama bivše Jugoslavije.
 
“Od izuzetne je važnosti da se predoči ogroman broj činjenica i istina koja je utvrđena u predmetima dovršenim pred Haškim tribunalom. Jedna od takvih tema se odnosi i na pitanja seksualnog nasilja i silovanja, Tribunal je procesuirao veliki broj zločina i osudio značajan broj osoba koje su krive za tu vrstu zločina”, kaže Nerma Jelačić, glasnogovornica Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY).

U filmu je istaknuto kako su pred Haškim sudom mnogi svjedoci, uprkos strahu za svoj i živote članova svojih porodica, skupili hrabrost i svjedočili o srahotama silovanja.

Jedna Bošnjakinja iz Foče, kako je prikazano u filmu, svjedočila je o tome kako su je silovali kada je imala 15 godina.

“Pošto je završio, mislim na silovanje, sjeo je i zapalio cigaretu. Rekao je da bi možda mogao i više, mnogo više, međutim, vršnjakinja sam njegove kćerke pa za sada neće”, kazala je ona tokom svjedočenja.

Jedna Srpkinja s područja Konjica govorila je o tome kako nije mogla da povjeruje kakvo joj se barbarstvo dešava na kraju 20. stoljeća.

Haški tribunal odigrao je historijsku ulogu u kaznenom gonjenju za djela seksualnog nasilja počinjena u ratnim sukobima u bivšoj Jugoslaviji i utro put oštrijem presuđivanju za takve zločine širom svijeta.

“Sve do osnivanja MKSJ-a, kada je silovanje uvršteno u zločine protiv čovječnosti, ono je bilo ignorirano u svim međunarodnim instrumentima”, istakla je sutkinja Gabrielle Kirk McDonald, bivša predsjednica MKSJ-a.

MKSJ je prvi međunarodni kazneni sud koji je izrekao osuđujuće presude za silovanje kao vid mučenja i za seksualno porobljavanje kao zločin protiv čovječnosti, dodala je McDonald.

“Vjerujem da je ono što je MKSJ uradio – prvo, uvrštavajući silovanje u zločine protiv čovječnosti i, drugo, što je za te ratne zločine kazneno gonio, i razvio praksu o seksualnom nasilju – dovelo do toga da su vođe tih sukoba upozorene da su se pravila promijenila. To je značajan napredak”, uvjerena je McDonald.

Od početka rada MKSJ-a, od ukupno 161 optuženog, 78 ih se u optužnicama teretilo za seksualno nasilje.

Tribunal je procesuirao djela brutalnih seksualnih zlostavljanja, poput silovanja maloljetnica, žena i muškaraca, prisiljavanja na seksualni odnos bliskih srodnika i sakaćenja genitalija.

M.H.
Najčitanije
Saznajte više
Napadač na novinara Mirzu Derviševića pravosnažno osuđen na tri mjeseca zatvora
Apelacioni sud Brčko distrikta pravosnažno je osudio Bojana Radovanovića na kaznu zatvora od tri mjeseca zbog nanošenja lake tjelesne povrede i ugrožavanja sigurnosti novinaru Mirzi Derviševiću.
Performans članova i članica Organizacionog odbora šeste Bh. povorke ponosa. Foto: Detektor
Performansom najavljen slogan “Ljubav je zakon“ ovogodišnje bh. povorke ponosa 14. juna
Performansom ispred Državnog parlamenta, Bh. Povorka ponosa pozvala je građane da se 14. juna pridruže u borbi za pravdu i ukazala na višegodišnji ignorantski i diskriminirajući pristup države prema pravima LGBTIQ+ zajednice.
U Kiseljaku ekshumirani posmrtni ostaci dvije žrtve