Utorak, 10 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Objava presude zakazana je za 22. novembar 2011. godine.

Optuženi Karajić je u završnom obraćanju sudijama Apelacionog vijeća rekao da se u “tri tačke optužnice našao na drugoj strani zakona”, odnosno da je ubio Amira Karajića zvanog Kolač, te pretukao dvije osobe.

Karajić je zatražio da, prilikom odlučivanja o presudi, Apelaciono vijeće u obzir uzme olakšavajuće okolnosti koje je naveo. “Izvinuo sam se za sve što sam uradio. Kao olakšavajuću okolnost navodim zdravstveno stanje jer sam invalid. Porodičan sam čovjek, a tokom rata sam bio mlad”, kazao je on.

Prvostepenom presudom iz aprila 2010. Karajić, bivši pripadnik Petog korpusa Armije BiH (ABiH), proglašen je krivim za ubistva, nečovječno postupanje, protivzakonito zatvaranje, te premlaćivanje civila i pripadnika Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadne Bosne (NOAPZB) i osuđen na 18 godina zatvora.

Karajić je proglašen krivim za sedam od ukupno deset tačaka optužnice – između ostalog, za ubistvo Amira Karajića zvanog Kolač počinjeno 4. augusta 1994. godine, kao i za ubistvo još jednog pripadnika NOAPZB-a, kojeg je u decembru iste godine izveo iz pritvorske jedinice policijske stanice Vrnograč (opština Velika Kladuša), te pucao u njega.

Nepravosnažnom presudom, Karajić je osuđen i zbog toga što je u decembru 1994. godine “neosnovano privodio, te naredio podređenima da civile, za koje je pretpostavljao da podržavaju ideju APZB-a, privode” u prostorije osnovne škole u Todorovskoj Slapnici, gdje su neki ubijeni, a neki podvrgnuti nečovječnom postupanju i torturi.

Nakon što su uložene žalbe Tužilaštva i Odbrane, Apelaciono vijeće je ukinulo prvostepenu presudu, te odredilo ponovno održavanje suđenja, koje je počelo u maju 2011. godine.

Hasan Veladžić, branilac optuženog, kazao je u završnoj riječi da je Karajić bio “bez mrlje u životu” sve do ubistva Kolača. Osim što je priznao tri tačke optužnice, Veladžić je dalje rekao da optuženi nije mogao biti na mjestu izvršenja drugih krivičnih djela.

“Zamjena ličnosti bila je realna mogućnost”, rekao je Veladžić, dodavši da su drugi ljudi “činili ono što se Sulji stavlja na teret”.

Veladžić je dodao da je Karajić do 13. januara 1995. bio “običan borac”, te da je tek tada postao komandir voda Vojne policije petog korpusa ABiH.

Branilac Veladžić je sudijama Apelacionog vijeća rekao da se “ne smije” preispitivati oslobođajući dio prvostepene presude.

Najčitanije
Saznajte više
Miljanović i ostali: “Ogovaranja” o zločinu u Bukrešu
Na suđenju za zločine u Bijeljini, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine rekao je da se pričalo da je zločin u Bukrešu u septembru 1992. počinila “Malovićeva” jedinica.
Olović: Odvođeni u policiju u Miljevini pa u zatvor u Foči
Prvi svjedoci Tužilaštva Bosne i Hercegovine govorili su o hapšenjima u Miljevini kod Foče i ulozi optuženog Miće Olovića.
Ivanović: Presuda za silovanje u Foči 19. marta
Kunarac negirao krivicu za zločine u Foči
Bućan i ostali: Saslušanje svjedoka bez prisustva javnosti