Karadžić: Periodi neizvjesnosti

Svjedok KDZ-450, koji je bio pripadnik UNPROFOR-a u Sarajevu, smatra da su naređenja za granatiranja i snajperska djelovanja na ciljeve u Sarajevu dolazila od nekoga na “visokom mjestu u vojsci”, te da je Karadžić mogao narediti napade “samo kako bi nešto dokazao”.

Prema njegovom kazivanju, komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK) vjerovatno nije inicirao reakcije na dešavanja na drugim ratištima u BiH.

“Mislim da je to bio neko iz vlasti. Vjerovatno bi general Mladić rekao: ‘Djelovaćemo po Sarajevu zato što su oni izveli vojnu akciju na nekom drugom mjestu u Bosni’”, rekao je svjedok.

Haški optuženik Ratko Mladić, koji je u bjekstvu, bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS).

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, optužen je za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Optužnica ga tereti za kampanju snajperskog djelovanja i granatiranja Sarajeva s ciljem širenja straha među civilnim stanovništvom, tokom koje je ubijeno i ranjeno hiljade civila.

Svjedok je kazao da je tokom boravka u Sarajevu 1993. i 1994. godine zapazio da je lokalno stanovništvo stalno bilo na meti pojedinačne paljbe, čime se “htjela stvoriti klima nesigurnosti i terora”.

“To je bilo taktičko sredstvo bosanskih Srba, htjeli su da zaustave ofanzive Armije BiH (ABiH). Ciljevi su bili i strateški, time su htjeli muslimane privoljeti da prihvate podjelu Bosne”, kazao je on.

Situaciju u Sarajevu tokom svog boravka, svjedok je podijelio na tri faze, ocijenivši period od oktobra 1993. do 5. februara 1994. godine veoma teškim za stanovništvo.

“Oni su bili meta artiljerijskih napada i snajperske vatre. Teško je bilo doći do humanitarne pomoći, a to je bila druga zima i stanovništvo je već bilo iznureno”, rekao je KDZ-450.

Nakon toga, kako je dodao, od 5. februara 1994. dolazi do perioda relativne stabilnosti, kada je dogovorena zabrana upotrebe teškog naoružanja, da bi od kraja jula iste godine ponovo nastupio period neizvjesnosti i brojne diplomatske aktivnosti.

Na početku unakrsnog ispitivanja optuženi je zamolio svjedoka da razgraniči svoje lične utiske od pouzdanih informacija koje je imao, pitajući ga da li ima dokaza za ranije datu izjavu da je “Karadžić mogao da naredi napade samo kako bi nešto dokazao”.

“Rekao sam da smo mi izvlačili određene zaključke, mi kao kolektiv. Opsada Sarajeva je imala cilj, a to je da se izvrši pritisak na rukovodstvo bosanskih muslimana”, objasnio je svjedok.

Karadžić će svjedoka KDZ-450, čije je svjedočenje u znatnoj mjeri bilo zatvoreno za javnost, nastaviti da ispituje na narednom ročištu, 20. januara.
M.T.