Karadžić: Zahtjev za odbacivanje optužnice

Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, podnio je zahtjev za odbacivanje optužnice protiv njega zbog “nedostatka nadležnosti”.

Karadžićev pravni savjetnik Peter Robinson je prijedlog dostavio medijima i predstavio ga novinarima okupljenim pred zgradom Tribunala tvrdeći da ratnom predsjedniku Republike Srpske nije dozvoljeno da komunicira s medijima, a da Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) “odbija njegovoj odbrani dati na korištenje svoje prostore”.

Robinson je Tribunalu priložio 140 stranica dokumenata kojima pokušava dokazati postojanje sporazuma o nehapšenju koji je navodno sklopljen 1996. godine između Karadžića i tadašnjeg američkog specijalnog izaslanika za Balkan Richarda Holbrookea.

Prema tom sporazumu, koji Holbrooke nije potpisao, Karadžić se trebao povući iz javnog i političkog života dok se Dejtonski mirovni sporazum ne primijeni do kraja, a u zamjenu neće biti procesuiran pred Tribunalom u Haagu.

“Dr. Karadžić je voljan da svjedoči, da bude unakrsno ispitan i da dovede svjedoke koji će potvrditi postojanje ovog sporazuma”, navodi se u Karadžićevom podnesku.

Kao svjedoke ovog sporazuma, Karadžić je predložio Momčila Krajišnika, bivšeg predsjednika Skupštine Republike Srpske, osuđenog u Haagu na 20 godina za zločine u BiH, i Aleksu Buhu, bivšeg ministra vanjskih poslova RS-a, koji navodno “mogu potvrditi da je Holbrooke jasno naznačio da Karadžić neće biti procesuiran u Haagu, ali da to nije želio napisati zbog političkih razloga”.

Karadžić se, između ostalog, poziva i na pisanje grupe okupljene oko Inicijative naučnika, na čelu sa američkim profesorom Charlesom Ingraom, koji tvrde da postoji sporazum ali da nije potpisan.

“Ono što znamo od tri visokorangirana zvaničnika State Departmenta, koji su imali lična saznanja o aktivnostima Holbrookea, jeste da je ambasador jasno uvjerio Karadžića da neće biti uhapšen”, navodi se u knjizi koja je izašla ove godine i u kojoj je objavljen niz naučnih radova o raspadu Jugoslavije.

U dopisu se spominje i svjedočenje Gojka Kličkovića, koji je optužen pred Sudom BiH za ratne zločine počinjene u Bosanskoj Krupi tokom 1992. godine.

“Bio sam uključen u pregovaranja oko sporazuma o Karadžićevom nepojavljivanju na političkoj sceni i tada se džentlmenski dogovorilo da se o tome javno neće govoriti”, kazao je Kličković u aprilu ove godine. Vidi (http://www.bim.ba/bh/161/10/18026/).

Kličković je bio premijer Republike Srpske, a tokom rata komandant Kriznog štaba i predsjednik Ratnog predsjedništva Srpske opštine Bosanska Krupa.

Vijeće Tribunala je ranije donijelo odluku da bi bilo kakav imunitet optuženom za genocid i ratne zločine bio nevažeći s aspekta međunarodnog prava, a Karadžić navodi da on ne zahtijeva imunitet na osnovu svoje pozicije predsjednika RS-a, već kao rezlutat “sporazuma o posebnoj saradnji”.

“Dr. Karadžić smatra da je Sudsko vijeće pogriješilo u svom zaključku. Po doktrini stvarnog ili navodnog autoriteta, sporazum s Holbrookeom je obavezujući za Vijeće sigurnosti UN-a i njegove organe, uključujući MKSJ”, stoji u Karadžićevom prijedlogu.

Karadžić je uz prijedlog sudu dostavio i svoju izjavu, te izjave predloženih svjedoka, među kojima su Krajišnik i Buha, kao i prepisku s Biljanom Plavšić, bivšom predsjednicom RS-a. Plavšić je osuđena na jedanaest godina zatvora, a odbila je da se sastane s Karadžićevim savjetnikom.

O postojanju sporazuma pismeno svjedoče i Karadžićeva supruga Ljiljana i kćerka Sonja.

Radovan Karadžić je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja počinjene od 1992. do 1995. godine na području BiH. Nakon više od deset godina skrivanja, uhapšen je u Srbiji u julu 2008. godine.