Nedjelja, 29 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Visoki predstavnik Valentin Inzko i glavni haški tužilac Serge Brammertz su nakon sastanka u Sarajevu zaključili da je, s obzirom na veliki broj predmeta ratnih zločina pred domaćim pravosuđem, snažna strategija “trebala biti davno prije usvojena”.

Strategija za procesuiranje ratnih zločina u BiH usvojena je u decembru 2008., nakon više od dvije godine rasprava. Prema ovoj strategiji, bit će potrebno 15 godina za procesuiranje svih osoba osumnjičenih za ratne zločine počinjene tokom rata u BiH.

Visoki predstavnik je zagarantovao “kontinuiranu podršku OHR-a u osiguranju pune saradnje organa vlasti u BiH s Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY)”.

“Puna saradnja BiH s Haškim tribunalom predstavlja prioritet za ovaj ured. Spreman sam da upotrijebim ovlasti koje su mi dodijeljene ukoliko to bude potrebno”, izjavio je Inzko, koji je naglasio i da su zločine počinili pojedinci i ti pojedinci moraju snositi odgovornost. Inzko smatra da je predaja Ratka Mladića i Gorana Hadžića Haškom tribunalu prioritet, te da saradnja među agencijama “usmjerena na razbijanje mreža njihovih pomagača mora biti nastavljena”.

Inzko i Brammertz su razgovarali i o Radovanu Stankoviću, osuđenom na 20 godina zbog ratnih zločina počinjenih na području Foče, koji je 2007. godine pobjegao sa izdržavanja kazne. Dvojica zvaničnika su se složila da je ozbiljan problem to što je Radovan Stanković i dalje na slobodi, dvije godine nakon bjekstva iz zatvora, te su konstatovali da do sada nijedna osoba nije odgovarala za njegovo bjekstvo.

“U utorak, 5. maja, posjetit ću Beograd zbog niza sastanaka na visokom nivou, te ću spomenuti potrebu za uspostavljanjem mehanizama koji će onemogućiti da granice u regionu pružaju utočište ratnim zločincima”, izjavio je Inzko.

Najčitanije
Saznajte više
Mogu li nadležni u Prijedoru krivično odgovarati za pomaganje ratnih zločinaca?
Pomaganje osuđenih ratnih zločinaca, prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, predstavlja krivično djelo, a Državno tužilaštvo bi, po službenoj dužnosti, trebalo reagovati na činjenicu da je Gradska uprava Prijedor odobrila isplatu pomoći osuđenima za zločine počinjene u selu Zecovi, smatraju sagovornici Detektora.
Pozivi za strožije kažnjavanje napada i govora mržnje u Mostaru
Iako je jasno da Mostar ima problem s nasilnim incidentima i govorom mržnje koji se često vežu za navijačke grupe, ponavljanje ovakvih incidenata bez brzog i adekvatnog odgovora pravosudnih institucija stvara dojam nekažnjivosti, i pored toga što su ova krivična djela lako dokaziva.
Preminuo optuženi za zločine u Žepču
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija