Subota, 21 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Na statusnoj konferenciji pred pretpretresnim vijećem Haškog tribunala, Radovan Karadžić je ustvrdio da su 2. decembra 2008. godine NATO snage u Bosni i Hercegovini, po “nalogu Suda u Haagu”, izvršile pretres kuće u kojoj živi njegova porodica.


Karadžić je taj pretres nazvao atakom na svoju porodicu, a rekao je da je razlog bila potraga za dvojicom preostalih haških bjegunaca – Ratkom Mladićem i Goranom Hadžićem.


“Oni su tokom prepada razgovarali o mentalnom zdravlju optuženih sa mojom ženom, mada ona nikada nije bila njihov doktor. Zbog ovog nakaradnog objašnjenja, moja odbrana je kontaktirala Ured Visokog predstavnika u BiH, koji je tvrdio da on to nije naredio. Ovo neko radi na svoju ruku, a to sugestapovske metode”, kazao je Karadžić.


Karadžićeva supruga Ljiljana je psihijatar po struci. Od početka rata 1992. godine živi i radi na Palama, Istočno Sarajevo, gdje se nalazi i porodična kuća Karadžića.

Sudija Iain Bonomy je prekinuo ovo Karadžićevo izlaganje, upozorivši da ono nema veze sa procesom ni sa samim Tribunalom, te je optuženom predložio da kontaktira centralni ured snaga NATO-a u Bruxellesu “jer Sud u Haagu trenutno nema nikakve ovlasti da donese odluku” o ovom pitanju.

Na statusnoj konferenciji Karadžić je ponovo optužio Tužilaštvo za “odbijanje dostavljanja transkripta” razgovora generala Wesleyja Clarka i bivše predsjednice RS-a Biljane Plavšić sa bivšim specijalnim izaslanikom SAD-a za Balkan,Richardom Holbrookeom, na kojima se navodno razgovaralo o Karadžićevom imunitetu od hapšenja.

“Mislim da vijeće potcjenjuje vrijednost tih transkripata, jer oni zasigurno postoje i jako su važni kao podrška onome što ja tvrdim. Nadam se da vijeće neće dopustiti komotan odnos prema tom pitanju”, kazao je Karadžić.

Pretpretresno vijeće razmatralo je i pitanje zahtjeva Tužilaštva za izmjenu idopunu optužnice protiv Karadžića, te utvrdilo da bi se naredna statusna konferencija mogla održati “oko 19. februara”, do kada bi Karadžić trebao odgovoriti na prijedlog Tužilaštva koji se odnosi na izmjene u optužnici.

Haško tužilaštvo je dopunilo ovu optužnicu u septembru prošle godine. Prije toga optužnica je posljednji put mijenjana 2000. godine, a prvobitno je podignuta 1995. godine.

Izmijenjenom optužnicom Radovan Karadžić se tereti, u dvije tačke, za genocid i to u 10 općina, plus Srebrenica, te mu se na teret stavlja i udruženi zločinački poduhvat, o čemu nije bilo riječi u prethodnim optužnicama.

Istovremeno, na teret mu se stavlja ono što je počinjeno tokom rata u 27općina, te se, uz mnogo detalja, u optužnici opisuje razaranje Sarajeva, pojedina mjesta zatočenja u BiH, čak i pojedinačna ubistva, te razaranja vjerskih i kulturnih objekata.

O eventualnom početku suđenja nije bilo riječi ni na ovoj statusnoj konferenciji.


Karadžić je, nakon 13 godina skrivanja, uhapšen u julu prošle godine u Beogradu.

Najčitanije
Saznajte više
Ponovo odbijen zahtjev Vujadina Popovića za prijevremeno puštanje na slobodu
Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) odbio je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Vujadina Popovića, nekadašnjeg načelnika za bezbjednost Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS), kojeg je Haški tribunal osudio na doživotni zatvor za genocid i druge zločine u Srebrenici.
Porodice ubijenih iz Kalinovika traže da Državno tužilaštvo počne raditi svoj posao
Udruženje članova porodica nestalih “Istina – Kalinovik '92” će u nedjelju, 22. juna, obilježiti 33. godišnjicu stradanja civila bošnjačke nacionalnosti u Kalinoviku i ove godine poručuju da institucije trebaju početi raditi svoj posao i procesuirati odgovorne osobe.
Čvorić: Odbrana uložila žalbu na presudu za silovanje
Dvije paralelne istrage za slučaj Viaduct u BiH