Trećeg dana izvođenja materijalnih dokaza, Tužilaštvo BiH predočilo je naredbu Centra javne bezbjednosti Banja Luka, u čijoj nadležnosti je bio i Prijedor, a u kojoj stoji da se prema zatvorenicima “treba ponašati u skladu sa Ženevskom konvencijom”. Predočen je i niz dokumenata kojima Tužilaštvo želi dokazati navode iz optužnice o postojanju plana za preuzimanje kontrole nad općinom Prijedor.
Željka Mejakića, Momčila Grubana, Dušana Fuštara i Duška Kneževića Tužilaštvo BiH tereti za učešće u silovanjima, mučenjima, ubistvima i premlaćivanjima zatočenih Bošnjaka i Hrvata u logorima Omarska i Keraterm tokom 1992. godine.
Dragan Ivetić, advokat trećeoptuženog Fuštara, prigovorio je na uvođenje u dokaze Naredbe CJB-a iz augusta 1992. godine, jer se “ne tiče optuženog i nerelevantno je”.
“Legitimno je pitanje šta je dovelo do donošenja te naredbe, te stoga Tužilaštvo BiH ovaj dokument smatra relevantnim”, obrazložio je tužilac Peter Kidd, nakon čega je Sudsko vijeće prihvatilo dokument.
Tužilaštvo BiH je predočilo i četiri spiska sa imenima 97 osoba koje “treba privesti u sabirni centar Omarska” iz juna i jula 1992. godine, kao i spisak rezervnih operativnih radnika Stanice javne bezbjednosti (SJB) Prijedor koji su “angažovani u Omarskoj i Keratermu”.
Među 37 materijalnih dokaza koje je Tužilaštvo BiH predočilo danas 11. oktobra nalazi se i pismo Sime Drljače iz oktobra 1995. godine koje se odnosi na određivanje čina za Željka Mejakića.
“U pismu stoji da je Mejakić od aprila 1992. do jula 1993. godine obavljao poslove komandira ratne stanice policije u Omarskoj”, rekao je Kidd.
Advokat Ivetić je istakao da dokument sadrži “netačne informacije”, te da je njegova “autentičnost upitna”.
“Mejakić mi je rekao da je ovaj dokument prvi put vidio u Haagu te da sadrži netačne informacije. Autentičnost dokumenta se može dovesti u pitanje, a ja se nadam da Tužilaštvo BiH ne smatra da je svaki dokument iz Haaga tačan”, istakao je Ivetić.
Mejakić je, kako stoji u optužnici, od 24. maja do 30. augusta 1992. godine bio komandir logora Omarska, gdje je bilo zatočeno oko 3.000 Bošnjaka i Hrvata.
Drljača je, prema optužnici podignutoj u Haagu, od 30. aprila do 31. decembra 1992. godine bio član Kriznog štaba Prijedor i načelnik SJB-a Banja Luka. U julu 1997. godine Drljača je ubijen prilikom pokušaja hapšenja na zahtjev Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, a koje su izveli pripadnici SFOR-a.
Tužilaštvo BiH je predalo i svečanu izjavu radnika policije iz maja 1992. godine koju je potpisao Gruban, te Uputstvo o organizaciji i djelovanju srpskog naroda u vanrednim okolnostima iz decembra 1991. godine, Odluku o pripajanju Autonomne pokrajine Bosanske Krajine, Odluku o strateškim ciljevima Srpskog naroda BiH iz maja 1992. godine…
Tužilaštvo BiH Momčila Grubana zvanog Čkalja tereti da je od 24. maja do 30. augusta 1992. godine bio jedan od komandira smjene straže u logoru Omarska.
Do sada je Tužilaštvo predalo ukupno 80 dokumenata, a izvođenje materijalnih dokaza će biti nastavljeno i na sljedećim ročištima.
Nastavak suđenja je 16. oktobra 2007. godine.
