Zaprepaštenje i ushićenje zbog presude suda pravde u Haagu

Mada bi presuda Međunarodnog suda pravde u Haagu trebala pomoći narodima u Bosni i Hercegovini i Srbiji da ubrzano krenu putem pomirenja, prema prvim reakcijama se čini da postoji puno prepreka na tom putu.

Sarajevo je, razumljivo, razočarano sudskom odlukom, dok je Beograd odahnuo s olakšanjem, a Banja Luka ostala na marginama, u nemogućnosti da tačno protumači šta presuda može značiti za Republiku Srpsku.

Pravni analitičari su zaključili da je Međunarodni sud pravde zauzeo “rigidno” gledište pri razmatranju elemenata koji čine genocid, kao i umiješanost Srbije u sam čin genocida.

Tako je Međunarodni sud pravde oslobodio Srbiju krivice za izvršenje, pomaganje i podsticanje zločina počinjenih u BiH tokom rata od 1992. do 1995. godine.

Sud u Haagu je zaključio da su zločini koji su počinjeni u BiH tokom rata bili brojni i široko rasprostranjeni, ali da se nije desio genocid.

“Ogorčeni smo i ožalošćeni zbog presude”, rekla je predstavnica udruženja “Žene – žrtve rata” za Balkan Insight. “Međunarodna zajednica je još jednom pokazala na čijoj je strani.”

Neposredno nakon izricanja presude, predstavnici udruženja žrtava okupili su se u sarajevskom Narodnom pozorištu, koje je tokom opsade bosansko hercegovačkog glavnog grada u više navrata granatirano, kako bi izrazili svoju šokiranost i zaprepaštenje.

Faruk Šabanović, umjetnik koji je nakon ranjavanja u Sarajevu ostao nepokretan, kaže da Sud nije na odgovarajući način osudio veliko zlo naneseno BiH.

“Mi, preživjeli, svjedoci smo onoga što se desilo  ovdje. Svjedoci smo činjenice da se rat završio tamo gdje je i počeo – u Beogradu, potpisom bivšeg srpskog predsjednika Slobodana Miloševića”, rekao je Faruk.

“Čak i da je presuda bila drugačija, ja ne bih ustao iz invalidskih kolica i prohodao”, dodao je, “niti se mrtvi mogu dići iz grobova.”

Većina govornika je rekla kako presudu smatraju još jednom izdajom međunarodne zajednice prema BiH, nakon što nisu uspjeli spriječiti da se zločini uopće dogode.

“Nisam očekivao drugačiju presudu”, rekao je Izet Gagić, predstavnik žrtava iz Travnika. “Sjećam se prvih dana rata i kako se, zbog sankcija koje je međunarodna zajednica nametnula Bosni, nismo mogli braniti.”

“Međunarodni sud pravde je pregazio vladavinu prava”, slaže se Murat Tahirović, predsjednik Saveza logoraša Bosne i Hercegovine. “Ako dokazi o onome što se desilo u Bosni ne ukazuju na genocid, onda ne znam šta je zapravo genocid.”

“Šta je još potrebno za okrivljujuću presudu ako se zna da su članovi našeg Saveza bili u zarobljeničkim logorima u Srbiji?”, pitase Tahirović.

Preživjeli iz Srebrenice su posebno nezadovoljni presudom. “Kao neko ko je preživio genocid, kao invalid rata, znam ko je kriv – Srbija i Crna Gora”, rekla je Šefika Skorupan, kojoj su svi muški članovi familije ubijeni u Srebrenici u julu 1995. godine, kada je imala samo šesnaest godina.

Preživjeli iz drugih dijelova Republike Srpske također su ogorčeni. Porodica Edina Ramulića iz Prijedora nastradala je u Keratermu, jednom od tri zarobljenička logora u tom gradu koje su kontrolisali bosanski Srbi.

“U presudi se potvrđuje da je u Srebrenici počinjen genocid”, kaže Ramulić, “ali nije utvrđeno da se genocid dogodio i u Prijedoru i na drugim mjestima širom BiH.”

Reakcije bosanskih političara su dodatno podijeljene i odslikavaju stavove njihovih različitih etničkih i političkih zajednica. Niti u ovoj prilici tri člana Predsjedništva BiH nisu nastupila sa jedinstvenim stavom.

Haris Silajdžić, bošnjački član Predsjedništva, smatrada je presuda djelimično zadovoljavajuća i to u dijelu u kojem stoji da je Srbija prekršila konvenciju Ujedinjenih naroda o genocidu time što nije spriječila zločin niti kaznila počinioce.

Silajdžić, koji je u toku rata bio ministar vanjskih poslova BiH, kaže i da je za Bosnu sada najvažnije da se angažuje na “poništavanju rezultata genocida”.

“Da bismo to uradili, moramo promijeniti strukturui ustavno uređenje Bosne i Hercegovine”, dodao je osvrčući se na svoj politički program o promjeni sadašnjeg uređenja BiH zasnovanog na entitetima.

Nebojša Radmanović, srpski član Predsjedništva, smatrada će presuda neizbježno izazvati “teško razočaranje”, dodajući kako je ovaj sudski proces pogoršao odnose unutar zemlje.

Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva, u emotivnom televizijskom nastupu rekao je da će poštovati sudsku odluku, ali i daće svoje dijete učiti da se u BiH desio genocid.

Sulejman Tihić, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), izjavio je kako je djelimično zadovoljan presudom, jer je “Sud utvrdio da je bilo genocida i široko rasprostranjenih zločina, te da su vlasti Republike Srpske odgovorne za to”.

Neke od partija u Republici Srpskoj tvrde da bi presuda mogla biti iskorištena u Federaciji BiH za napad na drugi entitet.

Mladen Bosić, lider Srpske demokratske stranke (SDS),nacionalističke partije koju je osnovao haški bjegunac i bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić, rekao je kako će Federacija “sada pokušati optužiti Republiku Srpsku za iste zločine za koje je optuživala Srbiju i Crnu Goru”.

Predsjednik Republike Srpske Milan Jelić kaže da će presuda Međunarodnog suda pravde razriješiti mnoga neriješena pitanja u zemlji.

“Presuda će biti podsticaj svim zemljama u regionu, posebno Bosni i Hercegovini, da nastavi sa procesom stabilizacije teda obustavi retoriku agresije, genocida, žrtava, pobjednika i gubitnika”, rekaoje.

“Ovakav ishod je pobjeda za sve u Bosni”, dodao jeJelić.

Premijer Republike Srpske Milorad Dodik ponovio je svoj stav da je tužba BiH protiv Srbije i Crne Gore za genocid “nelegalna i nelegitimna”, bez obzira na presudu.

Pri tome je rekao i kako je, van svake sumnje, u Srebrenici počinjen zločin, ali da ova presuda pokazuje da genocid nije bio planiran, niti počinjen šire u Bosni.

Komentarišući dio presude Međunarodnog suda pravde prema kojem je Srbija proglašena odgovornom jer nije spriječila, niti kaznilaodgovorne za genocid u Srebrenici, Dodik je rekao: “Trebalo bi se zapitati zašto ni međunarodna zajednica nije ništa preduzela.”

Miroslav Mikeš, poslanik u Domu naroda RepublikeSrpske, slaže se da presuda pokazuje kako nema “ni jasnih pobjednika niti gubitnika”.

Mikeš smatra da političari u Republici Srpskoj nemaju razloga da se naslađuju oslobađajućom presudom: “Na dijelu njene teritorije se, prema presudi, dogodio genocid i dio njene vojske predvođen jednim od njenih komandanata ga je počinio.”

Branko Todorović, predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava Republike Srpske, za Balkan Insight kaže da komentare o presudi treba ostaviti pravnim stručnjacima. Ipak dodaje da misli kako će presuda igrati bitnu ulogu u regionalnom procesu suočavanja s istinom.

“Čak će i oni koji će vjerovatno emotivno reagovati na presudu, uglavnom žrtve i njihove porodice, biti dovoljno razumni da hladne glave prihvate profesionalni kredibilitet Međunarodnog suda pravde u Haagu”, rekao je Todorović.

Todorović je dodao da bi se narodi u Bosni i čitavom regionu trebali orijentisati ka pojačavanju pritiska na domaće vlasti kojet rebaju uhapsiti i suditi preostalim osumnjičenima za ratne zločine.

Među reakcijama u Srbiji jesu i one koje dolaze od nekih nevladinih organizacija koje su snažno kritikovale presudu.

Biljana Kovačević-Vučo, predsjednica Komiteta pravnika za ljudska prava iz Beograda, rekla je da presuda predstavlja “pobjedu politike Slobodana Miloševića, pobjedu za Ratka Mladića, Vojislava Koštunicu i ultra nacionalističke srpske radikale”.

“Ova presuda neće pomoći Srbiji da se suoči sa svojom prošlošću”, rekao je Aleksandar Popov iz nevladine organizacije “Igmanska inicijativa”.

“Presuda u kojoj se samo spominje srebrenički genocid ima tek simboličan značaj i ne pruža sveobuhvatnu sliku o ulozi Srbije u ratovima tokom protekle decenije”, rekao je Popov.

Predsjednik Inicijative mladih za ljudska prava Andrej Nosov izražava nadu da će ova presuda značiti kako Srbija više ne može tvrditi da ništa nije imala sa događajima u Srebrenici.

“Presuda Međunarodnog suda pravde otvara moralno pitanje o onome šta je Srbija mogla učiniti kako bi spriječila genocid u Bosni”, smatra Nosov.

“Bez obzira na presudu, Srbija ima obavezu reći punu istinu o žrtvama te im pružiti pravdu i obeštećenje”, dodao je.

Predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak osudio je presudu Međunarodnog suda pravde u Haagu. “Nek’ bosanska krv i pepeo padne na dušu svih onih koji su donijeli takvu presudu”, prokomentarisao je Čanak.

Zvanične reakcije iz Srbije su suzdržane. Boris Tadić, predsjednik Srbije, smatra kako je presuda dobra za njegovu zemlju, alij e apelovao na Parlament da usvoji rezoluciju o Srebrenici, te pozvao na hapšenje Mladića.

“Danas je, još jednom, ime Srbije spomenuto u svjetskim medijima u kontekstu ratnih zločina i genocida ”, poručio je Tadić. “Politika koja nam je ponovo donijela loš publicitet u svjetskim medijima jeste politika Slobodana Miloševića”, zaključio je.

Tadić je dodao i da svi oni koji rade protiv ispunjenja obaveza Srbije prema Međunarodnom krivičnom sudu za bivšuJugoslaviju (MKSJ) zapravo rade protiv budućnosti Srbije.

Srpski premijer Vojislav Koštunica pozdravio je presudu rekavši kako je “posebno značajna jer je Srbija oslobođena optužbi za genocid”.

Koštunica je dodao da će ova zemlja “nastaviti ispunjavati svoje obaveze” prema Haškom tribunalu.

U nacionalističkoj Srpskoj radikalnoj stranci (SRS) pozdravili su izrečenu presudu saopćenjem u kojem se kaže da je Međunarodni sud pravde potvrdio “ono što je čitav svijet već znao – da Srbija nije bila umiješanani u kakav genocid”.

U obraćanju javnosti potpredsjednik SRS-a Tomislav Nikolić je dodao da je dio presude o Srebrenici opasan za Republiku Srpsku.Također je negirao opće prihvaćeni broj žrtava u srebreničkom masakru: “U Srebrenici se dogodio masovni zločin u kome je pobijeno između 1.000 i 2.000 ljudi.”

Zvaničnici Crne Gore su odahnuli kad je Međunarodni sud pravde izuzeo ovu odnedavno nezavisnu državu od svake odgovornosti. Od proglašenja nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora ne snosi odgovornost za bilo kakve zločine za koje je bivša Savezna Republika Jugoslavija bila tužena.

Tako je crnogorski predsjednik Filip Vujanović rekao kako je očekivao da će ovu novu nezavisnu državu na Balkanu Sud u Haagu osloboditi svake odgovornosti. “Crna Gora je već izrazila žaljenje zbog zločinau Srebrenici nazvavši ga genocidom”, rekao je Vujanović.

Rajko Kovačević, portparol crnogorske vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS), izjavio je kako se nada će ova presuda staviti tačku na “uskogruda politička tumačenja nekih pojedinaca o odgovornosti CrneGore za događaje koji su se odigrali početkom devedesetih”.

“Crna Gora je odlučna u kažnjavanju počinilaca zločina izvršenih u tom periodu ukoliko se dokaže njihova krivica”, rekao jeKovačević.

Opoziciona Demokratska srpska stranka (DSS) pohvalilaje Sud, koji je, prema njima, poštovao norme međunarodnog prava, “za razliku od ad hoc Međunarodnog krivičnog suda zabivšu Jugoslaviju (MKSJ), čije su presude često politički motivisane”.

“Oduvijek smo tvrdili da je rat u bivšoj Jugoslaviji bio građanski, što isključuje mogućnost da je Crna Gora bila agresor”, saopćeno je iz ove stranke.

Prema Nebojši Vučiniću, profesoru međunarodnog prava iz Crne Gore, presuda pokazuje da se crnogorske vlasti ne mogu kriviti za događaje u Bosni, ali je “pitanje crnogorske moralne i političke odgovornosti sasvim druga stvar”.

“To se pogotovo odnosi na odgovornost crnogorskog rukovodstva tokom 1992. i 1993. godine”, naglasio je Vučinić.

Presuda je izazvala zabrinutost u Zagrebu prije svega zbog sudbine tamošnje tužbe protiv Srbije koja je istom sudu podnesena 1999.godine.

Odluka o nadležnosti Suda u ovom slučaju tek treba biti donesena, ali hrvatski zvaničnici smatraju da su im šanse male nakon presude donesene po bosanskoj tužbi.

Profesor zagrebačkog univerziteta Ivo Josipović kaže: “Konzervativni pristup definiciji genocida podrazumijevat će puno rada s naše strane u dokazivanju da se užasni zločini koji su počinjeni mogu okvalificirati kao genocid, te da je bivša Savezna Republika Jugoslavija imala udjela u njegovom izvršenju.”

Hrvatski predsjednik Stipe Mesić je nakon izricanja presude u Haagu najavio da će pravni tim Hrvatske analizirati presudu po bosanskoj tužbi prije nego preduzme sljedeće korake.

Vesna Teršelić, direktorica centra Dokumenta, kojiradi na suočavanju s prošlošću, izjavila je kako ne može razumjeti sudskuodluku prema kojoj Beograd nije odgovoran za zlodjela počinjena u Bosni.

“Namjera da se izvrši etničko čišćenje u BiH, kao i u Hrvatskoj, bila je prisutna kao sastavni dio srpske politike”, rekla jeTeršelić za Balkan Insight.

“U Hrvatskoj se 1991. godine desilo etničko čišćenje svih nesrba u jednoj trećini zemlje. Ta namjera je postojala i u BiH, gdje je provođena praksa iste srpske politike”, rekla je.

“Etničko čišćenje je pokrenuo zvanični Beograd u okviru svoje politike stvaranja Velike Srbije”, zaključuje Vesna Teršelić.

Teršelić kaže i da ne može predvidjeti šta će sedesiti sa hrvatskom tužbom protiv Srbije, ali misli da je “očito kako je Međunarodni sud pravde poslao poruku o tome šta se može očekivati, a šta ne, od međunarodnih sudova”.

Teršelić presudu vidi kao poruku svim zemljama u kojima su se desili zločini slični onima u BiH i Hrvatskoj.

“Ovo je poruka da ne treba previše očekivati od međunarodnih pravosudnih institucija”, dodala je Teršelić. “Ovakvom presudom međunarodna pravda je sama sebi opalila šamar.”

Pravni stručnjaci kažu da je Sud postavio veoma konzervativne i visoke međunarodne pravne standarde u procesu dokazivanja optužbi za genocid.

“Ukoliko bi se standardi Međunarodnog suda pravde primijenili na holokaust i stradanje Jevreja u Drugom svjetskom ratu”, kaže Edina Bećirević, ekspert za genocid iz Sarajeva, “bilo bi teško dokazati namjeru Njemačke da izvrši genocid nad Jevrejima.”

Profesor Ivo Josipović se slaže da je ljestvica podignuta visoko. “Sud nastavlja s tradicijom klasičnog, i pomalo konzervativnog, tumačenja genocida. Stoga je samo genocid u Srebrenici prihvaćen kao takav”, rekao je Josipović.

“Veoma je konzervativan i pristup Suda ustanovljavanju uloge druge države u izvršenju zločina”, dodao je.

Josipović smatra da je ovakvo tumačenje “korak unatrag u poređenju s pristupom MKSJ-a, koji je prihvatio da drugi mogu počiniti zločine u ime države”.

Neki eksperti smatraju da izrečena presuda neće doprinijeti smirivanju i privođenju kraju rasprave o kompleksnom i kontroverznom pitanju rata u BiH.

“U presudi se kaže da genocid nije orkestriran iz Srbije, već da su ga počinili pojedinci koje su kontrolisale vlasti”, izjavioje predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci.

“Kao takva, presuda je delikatnu situaciju u regionu dodatno zakomplikovala”, rekao je.

“To navodi čovjeka da se zapita šta je Međunarodni sud pravde pokušao da kaže u svojoj posljednjoj riječi. S jedne strane, čini se da su željeli potvrditi da se genocid zaista odigrao, a, s druge strane, pokušali su pronaći načina da ne okrive Srbiju te da krivicu svale na pojedince kojima sudi Haški tribunal”, dodao je Finci.

“Presuda nije uspjela razriješiti nijedno kontroverzno pitanje s kojima se BiH suočava od 1996. godine. Naprotiv, presuda je samo svenaše probleme učinila još kompleksnijim”, zaključio je Finci.

(Nerma Jelačićje direktorica BIRN-a za Bosnu i Hercegovinu. Saradnici Balkan Insighta Gordana Katana iz Banje Luke i Aleksandar Roknić iz Beograda, urednica BIRN-ovog Justice Reporta iz Sarajeva Nidžara Ahmetašević, koordinator BIRN-a za Crnu Goru u Podgorici Nedeljko Rudović, urednik BIRN-a u Zagrebu Goran Jungvirth i urednik BIRN-aza Srbiju Aleksandar Vasović učestvovali su u pripremi ovog izvještaja. Balkan Insight je BIRN-ova internet publikacija.)