Hrvatska smanjila kaznu Radiću jer ne priznaje udruženi zločinački poduhvat

Radić, koji je zbog zločina protiv čovječnosti počinjenog na području Mostara u zatvoru trebao provesti do 2027. godine, sada će po novoj presudi Županijskog suda izaći na slobodu do isteka ove godine, jer Hrvatska udruženi zločinački poduhvat kao institut ne priznaje.

Presudom Suda BiH Radić je proglašen krivim po određenim tačkama po udruženom zločinačkom poduhvatu.

“Radnje počinjenja kaznenog djela pod točkama 2., 3. i 5. izreke strane presude opisane su tako da udovoljavaju utvrđivanju krivnje po osnovi sudjelovanja u tzv. udruženom zločinačkom pothvatu. No, kako taj institut nije svojstven niti kontinentalnom pravu tako ni luvatskom pravu, opisane radnje nije moguće podvesti pod zakonski opis nekog kaznenog djela”, stoji u presudi Županijskog suda kojom je Radiću preinačena kazna.

Marku Radiću udovoljeno je da kaznu zatvora izdržava u Hrvatskoj umjesto u BiH, a taj transfer odobrio mu je ministar pravde BiH Josip Grubeša 8. oktobra 2018., a prethodno je Županijski sud u Zagrebu prihvatio Radićevu molbu te je donio presudu kojom je preuzeo izvršenje presude Suda BiH.

“BiH je članica Europske konvencije o transferu osuđenih osoba, prema kojoj svaka osuđena osoba ima pravo da izrečenu kaznu zatvora ili dio kazne izvršava u državi svoga državljanstva. Prema ovoj konvenciji između BiH i drugih država izvrši se godišnje na desetine transfera osuđenih, tako da je u 2017. godini realiziran 91 transfer osuđenih, dok je u ovoj godini zaprimljen 51 transfer”, navode u Ministarstvu pravde BiH.

S obzirom da se Radić u pritvoru nalazi od 2. juna 2006., a da je mu je kazna smanjena na 12 i po godina zatvora, krajem ove godine trebao bi izaći na slobodu.

Radićev advokat iz postupka koji se vodio pred Sudom BiH Ragib Hadžić smatra da je domenu prava formalno Sud u Zagrebu ispravno postupio, jer svaka država ima pravo da u skladu sa svojim pravnim sistemom odlučuje suvereno o nečijim pravima i obavezama.

“U tom pogledu odluka Suda u Zagrebu u dijelu priznanja sudske odluke Suda BiH, Sud u Zagrebu je uradio ispravnu stvar. Druga je stvar da li je bila pretpostavka da se to uradi. Što se tiče odluke o kazni opet, svaka država u skladu sa svojim pravnim sistemom odlučuje o restrikciji nečijih prava i tako dalje. Da li je Sud bio u pravu u pogledu kazne ne mogu reći jer sam bio branilac Marka Radića”, kazao je Hadžić.

On smatra da je ovo pitanje općenito odnosa Srbije i Hrvatske prema žrtvama u BiH.

“To je stvar politike, stvar njihovog shvatanja rata u BiH i učešću Srbije i Hrvatske u ratu u BiH, a sve ulazi u domen etike i morala. Ja mogu kao čovjek razumjeti frustraciju žrtava”, dodao je Hadžić.

Sud BiH je Marka Radića 9. marta 2011. osudio na 21 godinu zatvora, a u kaznu mu je uračunato i vrijeme koje je proveo u pritvoru, od 2. juna 2006. Osuđen je zbog krivičnog djela zločin protiv čovječnosti po Krivičnom zakonu BiH.

Radić je, kako je utvrđeno presudom Suda BiH, od jula 1993. do marta 1994., u svojstvu zapovjednika Prve Bjelopoljske bojne u sklopu Druge brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i osoba odgovorna za dio područja Bijelog Polja uključujući i selo Vojno, učestvovao u formiranju zatvora, naredio nezakonito hapšenje više desetina bošnjačkih civila, žena, djece i staraca i njihovo zatvaranje.

Učestvovao je, navodi se u presudi, u nezakonitom zatvaranju muškaraca, zatočenika iz Heliodroma, koji su dovođeni u Vojno na prinudni rad, držani u brutalnim, ponižavajućim i nehumanim uvjetima u garaži i podrumu jedne kuće u Vojnom.