Gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić kazao je da se grad sa pijetetom sjeća nevino stradalih ljudi.
“Pokazujemo visok stepen odgovornosti da se sjećamo naših sugrađana i da se to nikom nikada ovo ne ponovi. Vjerujem da Sarajevo i BiH imaju svijetlu budućnost, ali isto tako nikada ne treba zaboraviti ono loše što se dogodilo i o tome treba otvoreno pričati“, kazao je Avdić.
Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk rekao je da je zločinom na Kazanima “bačena sjena na herojsku odbranu glavnog grada“.
“I u tom kontekstu institucije BiH pokazale su da nismo svi isti jer su zločinci osuđeni i imamo institucionalno obilježavanje ubistva nedužnih građana Sarajeva“, kazao je Uk.
Otpravnik poslova Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u Sarajevu James Hamilton Harding kazao je da svaka žrtva mora biti zapamćena na dostojanstven način.
:Komemoracije poput ove podsjećaju nas koliko je važno priznati patnju i čuvati sjećanje na sve one kojima su životi oduzeti“, rekao je Harding.
Vršitelj dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Louis J. Crishock je nakon polaganja vijenca kazao da iskazuje solidarnost sa porodicama koje nose bol zbog svog gubitka.
“Izgradnja zajedničke budućnosti zahtijeva poštovanje tuđe tuge i predanost koje će osigurati da više niti jedna porodica ne pretrpi takav gubitak“, zaključio je Crishock.
Iz jame na Kazanima nakon rata su, u više ekshumacija, izvađeni posmrtni ostaci 23 žrtve, od kojih je 15 identifikovano, a prema podacima Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine riječ je o pet žrtava ženskog spola i deset muškog, starosti od 27 do 66 godina. Dvije žrtve su ukrajinske nacionalnosti, dvije hrvatske, jedna bošnjačke i deset žrtava srpske nacionalnosti.
Za ubistva počinjena na Kazanima te neprijavljivanje krivičnog djela i počinilaca tokom i neposredno nakon rata osuđeno je 14 pripadnika Desete brdske brigade Armije BiH. Komandant ove jedinice Mušan Topalović Caco ubijen je u Sarajevu 26. oktobra 1993. godine tokom akcije hapšenja.
Tačan broj ubijenih i bačenih u jamu na Kazanima do danas nije utvrđen.
Detektor je kroz projekat “Virtualna sjećanja: Borba protiv institucionalnog otpora inkluzivnoj memorijalizaciji“ pokušao odgovoriti na duboke podjele u kulturi sjećanja u Bosni i Hercegovini i rastući otpor institucija prema objektivnom i inkluzivnom obilježavanju mjesta stradanja.
Porodice žrtava ubijenih na Kazanima smatraju da postojeći spomenik nije prihvatljiv za jer porodice nisu konsultovane za njegovu izgradnju. Iako na Kazanima stoji spomen-ploča, porodice žrtava i aktivisti poručuju da to nije dovoljno. Mjesto je nepristupačno starijim članovima porodica, a tekst na spomeniku ne objašnjava šta se tu tačno dogodilo.
