Mjesec dana nakon održanih Općih izbora u Bosni i Hercegovini, priče oko formiranja vlasti su u toku. Od brojnih tema koje su se našle na dnevnom redu, tri ključne reforme za put Bosne i Hercegovine na evropskom putu nisu aktuelizirane – Zakon o Sudu BiH, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) te imenovanje glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom (EU).
Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH, za Detektor je naglasila da reforme pravosuđa i evropske integracije nisu bile prioritet stranaka ni u predizbornoj kampanji, što pokazuje da neće biti prioritet u procesu formiranja vlasti, a vjerovatno ni u kasnijem radu vlasti.
Fokus stranaka, prema njenom mišljenju, jeste u rasporedu pozicija, ko će šta “dobiti”, ko će kontrolisati resurse i resore te da niko nema istinski interes, osim pojedinaca. Dodaje kako postoji konsenzus da se zadrži stanje kakvo jeste i da niko ne želi da pravi prevelike zaokrete, jer bi se mogao naći na meti tog istog pravosuđa.
“Svi žele da zadrže političku kontrolu nad procesima imenovanja i radom pravosudnih institucija. Vidjeli smo da rješenja koja su nuđena, koja su dolazila od Ministarstva pravde i kroz inicijative zastupnika u Predstavničkom domu, da su daleko od onoga što je potrebno da biste napravili nezavisno pravosuđe i ispunili sve standarde i preporuke koje nam stoje već godinama”, pojasnila je Korajlić.
Ivana Korajlić. Foto: Detektor
Detektor je ranije pisao da su delegati Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Domu naroda predstavili amandmane kojima traže promjene u sastavu pravosudnih institucija, rasporedu njihovih sjedišta i načinu izbora članova VSTV-a. Njihovi prijedlozi su da sjedište Apelacionog odjeljenja bude u Banjoj Luci, a sjedište VSTV-a u Istočnom Sarajevu. Uložili su i amandman prema kojem bi VSTV imao 24 umjesto 20 članova, kako to trenutno stoji u prijedlogu usvojenom u prvom čitanju.
Osim amandmana, Detektor je pisao da je Prijedlog zakona o VSTV-u, čiji su formalni predlagači članovi Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić, ustvari verzija koju je prvobitno izradilo Ministarstvo pravde BiH, ali je Vijeće ministara nije usvojilo kao svoj prijedlog, i koji ne ispunjava zahtjeve Venecijanske komisije.
Ovim prijedlogom zakona se, između ostalog, mijenja sastav VSTV-a i povećava na 20 članova. Osam članova biralo bi se iz reda sudija, osam iz reda tužilaca, po jednog bi birale advokatske komore FBiH i RS-a, jedan bi bio prijedlog ministra pravde i imenovalo bi ga Vijeće ministara BiH, a jednog bi imenovao Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Venecijanska komisija je ranije insistirala da broj članova Vijeća bude neparan zbog donošenja odluka.
Admir Čavalić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, naveo je da zabrinjava činjenica da se ovi zakoni nisu našli na pregovaračkom stolu niti se spominju, izuzev prijetnji predsjednika SNSD-a Milorada Dodika u vezi sa Sudom Bosne i Hercegovine.
“Pri kreiranju novih vlasti, posebno na državnom nivou, treba da se stave ključna pitanja koja trebaju da budu predmet političkog dogovora, i da određene strane, u ovom slučaju vjerovatno neki probosanski blok, zagovaraju da se to nametne i da to bude riješeno”, istakao je Čavalić.
Prema njegovim riječima, ako se ti prijedlozi odmah ne stave na pregovarački sto, postoji opasnost upadanja u zamku i njihovog rješavanja pred kraj mandata. Onda sve zavisi, dodaje Čavalić, od pritisaka izvana, prije svega Bruxellesa i EU.
Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH, naveo je da je porazna činjenica da postoje određene politike koje su u narativnom smislu za evropske integracije, ali da u praktičnoj domeni to nije slučaj.
“Imaju razni interesi političkih stranaka, koje dolaze iz manjeg bh. entiteta, kojima odgovara da se opstruira usvajanje Zakona o VSTV-u i Zakona o Sudu BiH, zbog toga što žele da imaju utjecaj na ove institucije na način na koji bi mogao da se usvoji zakon po njihovoj mjeri, tendencijama i željama”, naveo je Plakalo.
On kaže da se političke stranke iz Federacije BiH također nisu previše bavile pitanjem usvajanja Zakona o VSTV-u ili Sudu BiH. Prema njegovim riječima, nije čudno nepostojanje napora političkih elita za pravosudnim zakonima jer je evidentno da jače pravosuđe predstavlja za njih sami problem.
Njegovo mišljenje dijeli Tanja Topić, politička analitičarka, te ističe kako je političkim akterima u BiH važno da imaju kontrolu nad pravosudnim sistemom.
“Mislim da je to ona tačka na kojoj se pokazuje vrlo jasan politički stav, a taj stav glasi da im nije stalo da se depolitizuje pravosuđe”, dodala je Topić.
Vijeće ministara BiH. Foto: BIRN BiH
Iako je Bosna i Hercegovina u martu 2024. godine otvorila pristupne pregovore s EU, formalni početak pregovaračkog procesa još uvijek nije počeo, a BiH u međuvremenu nije donijela ni odluku o imenovanju glavnog pregovarača s EU.
Korajlić ističe da nepostojanje glavnog pregovarača ukazuje na ozbiljnost države u namjerama da napreduje na pregovorima sa EU te da prvenstveno nije usaglašeno ko treba da imenuje glavnog pregovarača pa tek onda ko će biti ta osoba.
“Veći je prioritet ko će kontrolisati ovo, da bi mogao kontrolisati komunikaciju sa EU, narative i sve ostalo nego šta to zaista znači za BiH ukoliko ne imenujemo pregovarača”, pojasnila je Korajlić.
Plakalo dodaje da glavni pregovarač ne bi trebala biti osoba preko koje će se vršiti ucjenjivanje i potkusurivanje zarad interesa.
“Ukoliko se glavnog pregovarača gleda na način da on se koristi za ucjene i blokade, onda je to zaista pogrešna politika, i mi nećemo sigurno dočekati bilo kakav napredak u pregovaračkom procesu”, pojasnio je Plakalo.
Bosna i Hercegovina je iz Plana rasta sredinom ove godine izgubila oko 100 miliona eura zbog kašnjenja u provedbi dogovorenih reformi, a prema najavama, do kraja godine riskira gubitak dodatnih 373 miliona eura.
Korajlić je kazala da je EU upozoravala u više navrata, ali da je očigledno da ova vrsta sredstava onima koji kontrolišu institucije i procese nisu relevantna.
“Nisu bitna s obzirom na to da su povezana s direktnim reformama i s te strane ne predstavljaju uopšte bilo kakav motivirajući faktor u cijelom ovom procesu, i opet će na gubitku biti samo građani jer su ova sredstva trebala da idu u konkretne projekte”, pojasnila je Korajlić.
Detektor je poslao upite Stranci demokratske akcije (SDA), Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) i SNSD-u, ali do objave ovog teksta nismo dobili odgovor da li će u pregovorima za i nakon formiranja vlasti insistirati na usvajanju ključnih reformi na evropskom putu.
