Zajednička advokatska kancelarija “Amer i Dženita Homarac” zastupala je dvije zaštićene svjedokinje u postupku pred Ustavnim Sudom BiH. One su prethodno u krivičnom postupku pred Sudom BiH svjedočile u predmetu ratnog zločina i seksualnog nasilja. Nakon okončanja tog postupka pokrenule su parnicu radi naknade štete, ali je tokom tog postupka otkriven njihov identitet, zbog čega su putem apelacije zatražile zaštitu pred Ustavnim sudom BiH.
Ustavni sud je djelimično usvojio njihovu apelaciju i u novembru prošle godine utvrdio da im je povrijeđeno pravo na privatni život. Vladi Kantona Sarajevo naloženo je da svakoj od njih isplati po 5.000 KM na ime naknade nematerijalne štete.
Međutim, Ustavni sud BiH je naknadno utvrdio da Vlada Kantona Sarajevo i premijer Kantona Sarajevo nisu izvršili ovu odluku u ostavljenom roku do marta 2026. godine. Sud je odredio i da se rješenje kojim je to konstatovano dostavi Tužilaštvu BiH.
Iz Tužilaštva BiH kažu da je predmet formiran i putem sistema dodjeljen u rad postupajućem tužiocu radi provjere osnovanosti navoda iz prijave.
Iz Vlade Kantona Sarajevo i ureda premijera nisu odgovorili na upit Detektora upućen 10. jula.
Prema riječima Amera Homarca, u ovom slučaju se ne radi o tome da institucije nisu željele postupiti po odluci Ustavnog suda BiH.
“Postoje određeni tehnički i proceduralni izazovi koje je potrebno riješiti kako bi odluka mogla biti realizovana”, kaže Homarac, kao i da je trenutno faza stvaranja uslova za provođenje odluke.
On smatra da bi izmjena zakonskog okvira bila najadekvatnije rješenje, jer se radi o oblasti koja mora biti uređena jasnim pravilima.
Prema važećim entitetskim zakonima o parničnom postupku, za razliku od krivičnog postupka, nisu propisane posebne mjere zaštite identiteta zaštićenih svjedoka. To u praksi znači da žrtve koje žele ostvariti pravo na naknadu štete često moraju otkriti svoj identitet ili odustati od tužbenog zahtjeva.
Pravna koordinatorica organizacije TRIAL International Ajna Mahmić Ćatić podsjeća da postoji negativna praksa neprovođenja visokih sudskih odluka, uključujući i odluke međunarodnih tijela.
Ona smatra posebno problematičnim to što se u ovom slučaju više ne radi samo o odgovornosti institucija koje su bile obuhvaćene apelacijom, nego i o odgovornosti službenih osoba koje u njima djeluju.
“Kada govorimo o odluci državnog tijela, govorimo o pitanju koje se tiče cijelog sistema zaštite ustavnosti u Bosni i Hercegovini”, zaključila je.
Govoreći o posljedicama ovakvih slučajeva za žrtve i svjedoke, Mahmić Ćatić podsjeća da su se slični problemi i ranije pojavljivali u predmetima ratnih zločina.
“U proteklih deset godina rada vidjeli smo da su preživjeli, zbog toga što nisu poštovane određene mjere zaštite identiteta ili zato što su bili upućeni da svoja prava ostvaruju kroz parnične postupke koji takve mjere nisu poznavali, često odustajali od svojih tužbenih zahtjeva. Takva iskustva prenosila su se i na druge članove zajednice i potencijalne svjedoke, koji su se zbog toga osjećali obeshrabreno da učestvuju u novim postupcima”, kazala je.
Riječ je o dugoročnom problemu koji, tvrdi, direktno utiče na povjerenje građana u pravosudni sistem. Ovo može, dodaje, dovesti i do još pogubnije prakse u budućnosti, prije svega do potpunog gubitka povjerenja između svjedoka i pravosudnih institucija.
“Ako nemamo povjerenje i vjeru da se pravda može ostvariti, onda nemamo ni sistem pravosuđa koji može ispuniti svoju svrhu”, dodala je.
Iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) navode da su u Federaciji inicirali izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku s ciljem regulisanja zaštite identiteta zaštićenih svjedoka u građanskim postupcima, odnosno postupcima u kojima ostvaruju imovinskopravne zahtjeve nakon okončanih krivičnih postupaka.
Predstavnici VSTV-a učestvovali su u radu radne grupe koja je pripremila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku Federacije, kojim su uređena pitanja postupka u parnicama osoba kojima su određene mjere zaštite identiteta.
Iz VSTV-a podsjećaju da je Vijeće dalo mišljenje na Nacrt zakona, izrazilo saglasnost s predloženim izmjenama i podržalo njegovo donošenje, uz određene komentare dostavljene Federalnom ministarstvu pravde.
Kada je riječ o Republici Srpskoj, iz VSTV-a navode da su se obratili Ministarstvu pravde entiteta, kao ovlaštenom predlagaču izmjena zakona, te uputili inicijativu za unapređenje zakonskog okvira i ponudili aktivno učešće u procesu izmjena.
Napominju i da Zakon o parničnom postupku pred Državnim sudom i Zakon o parničnom postupku Brčko distrikta BiH već sadrže odredbe koje omogućavaju zaštitu ovih lica.
Mahmić Ćatić smatra da bi predložene izmjene Zakona o parničnom postupku Federacije, ukoliko budu usvojene, predstavljale značajan korak naprijed, ali upozorava da je potrebna i proaktivnija uloga VSTV-a.
“Same izmjene zakona bi u svojoj prirodi bile dovoljne da unaprijede zaštitu identiteta zaštićenih svjedoka. Međutim, smatram da je u ovom trenutku posebno važna aktivnija uloga VSTV-a, jer u složenom sistemu vlasti u Bosni i Hercegovini mora postojati tijelo koje može koordinirati djelovanje različitih nivoa vlasti”, kazala je.
Dodala je da uloga VSTV-a ne bi trebala završiti samo informisanjem nižih nivoa vlasti o potrebnim izmjenama, već bi trebala uključivati praćenje njihove provedbe, koordinaciju i konkretnu podršku institucijama u pronalaženju rješenja. Zaključuje da resorna ministarstva mogu imati određenu ulogu u tom procesu, ali da su institucije navedene u samoj odluci Ustavnog suda prvenstveno odgovorne za njenu provedbu.
