Subota, 21 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Vještak Zlatko Dugandžić je rekao da je, po naredbi Suda Bosne i Hercegovine, radio nalaz u kojem je utvrdio da se nijedan od spornih 13 potpisa, koji se nalaze na spornom dokumentu o saslušanju svjedoka Amira Spahića u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) iz 2021., ne može dovesti u vezu s bilo kojim od osam nespornih njegovih nespornih potpisa.

“Prethodni zaključak ne isključuje Amira Spahića kao eventualnog skriptora na navedenom spornom zapisniku jer postoji vjerovatnost da svjedok prilikom potpisivanja spornog zapisnika nije prikazao autentičan način potpisivanja”, rekao je vještak. 

Dodao je da je za pouzdanu verifikaciju potrebno pribaviti dodatne nesporne komparativni materijal. 

Na pitanje Predsjedavajuće sudskog vijeća Željke Marenić šta znači nesporni komparativni materijal, Dugandžić je naveo da postoji mogućnost da Spahić jeste i nije potpisao. 

Prema njegovim riječima, ako je Spahić potpisao, potrebno je razmotriti zašto je na spornom dokumentu na 13 mjesta taj svjedok na neprirodan način napisao, da li je to učinio zbog zdravstvenih razloga jer je ranije naveo da je doživio nesreću koja mu je prouzrokovala zdravstvene probleme.

Dugandžić je kazao da je naveo u nalazu i mišljenju da svjedoka niko nije pitao za te potpise i da je naveo da nije bilo identifikacije, da se ne vidi u zapisniku i da su svi podaci napisani po izjavi svjedoka. 

Vještak je rekao da svih 13 spornih potpisa sadrži neprirodne razlike.

“Tvrdim da potpisi nisu napisani prirodno, ali je samo pitanje je li iz zdravstvenih razloga ili smišljeno”, dodao je vještak.

Braniteljica Lejla Terzimehić je rekla da u svom nalazu i mišljenju vještak nije mogao zaključiti da je Amir Spahić potpisnik, što je Dugandžić potvrdio, kao i da postoji vjerovatnoća da je to mogla uraditi bilo koja druga osoba.

Patković je optužen da je, u svojstvu komandanta Drugog bataljona Sedme muslimanske brigade Armije BiH, 26. januara 1993. u selu Dusina ubio lokalnog komandanta Hrvatskog vijeća obrane koji je ležao ranjen na zemlji.

Sutkinja Marenić je nakon saslušaja vještaka konstatovala da je dokazni postupak u ovom predmetu okončan, te je za 18. septembar zakazano ročište na kojem će Tužilaštvo iznijeti završnu riječ.

 

 

Najčitanije
Saznajte više
Kosorić: U januaru presuda za pomaganje u genocidu
Sud Bosne i Hercegovine zakazao je za 11. januar 2027. izricanje presude Miletu Kosoriću, bivšem komandantu Vlaseničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS) koji je optužen za pomaganje u genocidu u Srebrenici.
Vujović Ratko i ostali: Incident s Viškovićem u Sušici
Na suđenju za pomaganje u genocidu u Srebrenici, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine prisjetio se incidenta s optuženim Goranom Viškovićem koji se dogodio avgustu 1995. u zatvoru u Sušici.
Ristić i ostali: Saznanja o zatvorenicima iz škole u Orahovcu
Ganić i ostali: Pušina izdavao naređenja preko motorole
Keleštura i Jašarević: Bolovi, patnja i stotinu gelera u tijelu
Stanić i ostali: Odbrane traže da suđenje krene iznova