Petak, 20 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Termin za izricanje presude zakazan je nakon što je Odbrana u završnim riječima zatražila oslobađajuću presudu, ocijenjujući da nije izvan razumne sumnje dokazano da je Kosorić pomagao u genocidu kao član udruženog zločinačkog poduhvata (UZP).

Prema riječima branioca Miodraga Stojanovića, optužnica je potpuni promašaj, od kvalifikacije djela do uloge optuženog. Naveo je da je Kosoriću je na teret stavljeno da je pomogao članovima UZP-a, među kojima su navedene i osobe koje, kako je napomenuo branilac, nisu osuđene kao pripadnici UZP-a niti su proglašene krivim za genocid.

“Nema nikakvih dokaza da je učestvovao s umišljajem da počini jedno takvo djelo kao što je genocid”, rekao je Stojanović.

On je naveo da optužnica tereti Kosorića za dvije radnje – da je po njegovom naređenju i nadzorom izvršeno deminiranje puta od mjesta Luke prema Kladnju, kao i da je postavljen punkt na kojem su odvajani muškarci i djevojke.

Stojanović je kazao da je deminiranje puta izvršeno 12. jula nakon što je stiglo obavještenje da je postignut dogovor VRS-a i UNPROFOR-a o evakuaciji stanovništva iz Potočara.

“Moralo se deminirati. Je li se moglo pustiti da uđu u liniju razgraničenja i da ljudi nastradaju?”, rekao je branilac, dodajući da je i Armija BiH uklonila mine na njenoj strani puta.

Branilac je naglasio da Kosorić nije učestvovao na sastancima na kojima je dogovorena evakuacija, kao i da ne postoji njegova eksplicitna naredba za deminiranje. Prema njegovim riječima, nema dokaza o odgovornosti optuženog za otvaranje punkta u Lukama.

Podsjetio je na svjedočenja nekadašnjih pripadnika UNPROFOR-a o dolasku konvoja u Luke i licima koja su bila prisutna, među kojima je bio Svetozar Kosorić a ne optuženi. Za Odbranu nije sporno da se Kosorić pojavio u nekom trenutku 12. jula kada počinju pristizati konvoji ali je sporan 13. juli kada dolazi do razdvajanja a kasnije i ubistva grupe od 20-ak muškaraca.

Stojanović je kazao da su svjedoci naveli da je u Lukama 13. jula bio veći broj visokih oficira iz bezbjednosnih struktura VRS-a, među kojima je bio i Kosorićev pomoćnik za bezbjednost Milenko Komlenović.

“On ne kaže da se tu nalazi Mile Kosorić”, rekao je branilac.

Kazao je da je zaštićeni svjedok izjavio da je vidio jednog majora koji je sjedio i rekao da se vrši razdvajanje, ali da ne zna o kome je riječ. Drugi svjedok koji je rekao da je Kosorić bio u Lukama 13. jula je Petar Jokić, o čijem su zdravstvenom stanju, kako je rekao branilac, izvedeni dokazi.

Stojanović je rekao da je Komlenović svjedočio da je smatrao da se lično nije ništa pitao u prisustvu viših oficira u Lukama, te da je ispričao kako je sjeo u kamion kojim su odvezeni muškarci iz Luka a potom ubijeni.

“Sve vidi, ne preduzima ništa. Gledajte sad apsurda, on je ključni svjedok Tužilaštva, a odgovoran je čovjek koji je tada udaljen 25 kilometara”, rekao je branilac.

Podsjetio je na svjedoke Odbrane koji su kazali da su od 13. jula bili s Kosorićem na položajima prema Žepi. Ukazao je da je grafolog utvrdio da Kosorić nije potpisao naredbu od 13. jula, te da je vojni vještak zaključio da je optuženi od tog datuma bio odgovoran za borbenu grupu na terenu, a ne za organe bezbjednosti u Lukama.

Branilac je kazao da Tužilaštvo nije dokazalo individualnu odgovornost Kosorića za pomaganje u genocidu. Kako je rekao, Odbrana bi bila u težoj situaciji da je bio optužen po komandnoj odgovornosti što nije spriječio ili kaznio podređene.

Najčitanije
Saznajte više
Vujović Ratko i ostali: Incident s Viškovićem u Sušici
Na suđenju za pomaganje u genocidu u Srebrenici, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine prisjetio se incidenta s optuženim Goranom Viškovićem koji se dogodio avgustu 1995. u zatvoru u Sušici.
Milidragović i ostali: Ruksaci ostali, ljudi nije bilo
Na suđenju pred Višim sudom u Beogradu za zločine na području Srebrenice, preživjeli strijeljanja u Orahovcu Mevludin Orić prisjetio se pokušaja proboja kolone do Tuzle, pogibija, zarobljavanja i ubijanja u tri dana jula 1995.
Ristić i ostali: Saznanja o zatvorenicima iz škole u Orahovcu
Ganić i ostali: Pušina izdavao naređenja preko motorole
Keleštura i Jašarević: Bolovi, patnja i stotinu gelera u tijelu
Stanić i ostali: Odbrane traže da suđenje krene iznova