Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, za Detektor kaže da se šalje vrlo ružna poruka, te da se dva događaja ne mogu pokriti jednom odlukom ni u pravnom smislu, posebno ako se time pokušava izjednačiti ono što nije moguće.
“Ovdje se moramo ograditi – a to smo i u saopštenju naveli – svaka žrtva za nas je žrtva i treba poštovati svaku porodicu, svaku nevinu žrtvu. Međutim, na ovakav način se ne poštuju ni žrtve srpskog, a ni žrtve bošnjačkog naroda”, naglašava Tahirović.
Odluke kojima su 4. i 11. juli proglašeni danima žalosti povodom obilježavanja godišnjica stradanja u srednjem Podrinju i Birču te stradanja u Srebrenici, donio je gradonačlenik Brčko distrikta Siniša Milić. Ranije je za Detektor kazao da je ovakvu odluku donio nakon konsultacije s političkim partnerima, a u skladu sa svojim ovlaštenjima.
Prema njegovim riječima, odluke o proglašenju dana žalosti predstavljaju izraz poštovanja prema svim žrtvama proteklog rata, bez obzira kom narodu pripadaju i kao čin solidarnosti s porodicama i sunarodnicima.
Međutim, organizacije civilnog društva navode da kompromisi ne dovode do pomirenja i suočavanja s prošlošću, dok je odluku osudilo i pet udruženja koja okupljaju žrtve genocida i njihove porodice.
Saopštenje su, osim Udruženja žrtava i svjedoka genocida, potpisala i Udruženja Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa”, “Žena Podrinja”, “Majke Srebrenice” i “Žene Srebrenice”.
U saopštenju navode da smatraju da donošenje jedinstvene odluke kojom se ova dva datuma stavljaju u isti kontekst predstavlja pokušaj relativizacije genocida počinjenog nad Bošnjacima u Srebrenici, što je, kažu, neprihvatljivo i duboko uvredljivo za preživjele, porodice žrtava i cjelokupnu javnost.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u presudama je utvrdio da je u julu 1995. godine počinjen genocid u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od 7.000 srebreničkih muškaraca i dječaka.
“Porediti 11. juli sa bilo čim drugim jeste krajnje nekorektno i bezobrazno. Dakle, ovo nije odavanje počasti žrtvama, ovo je provokacija s namjerom da se ponovo izazovu neki incidenti”, smatra Tahirović.
U saopštenju se dalje navodi da, ukoliko je namjera gradonačelnika zaista bila iskazivanje pijeteta prema svim žrtvama, postojala je mogućnost donošenja dvije odvojene odluke, pri čemu bi se poštovala historijska, pravna i društvena posebnost svakog od ovih datuma. Donošenjem jedinstvene odluke, navode, ostavlja se utisak da cilj nije dostojanstveno odavanje počasti žrtvama, već njihova politička instrumentalizacija.
“Posebno zabrinjava činjenica da relativizacija genocida predstavlja jedan od najčešćih oblika njegovog negiranja. Svaki pokušaj izjednačavanja genocida sa drugim ratnim zločinima, suprotno utvrđenim sudskim činjenicama, doprinosi narušavanju procesa suočavanja s prošlošću i pomirenja”, stoji u saopštenju.
Iz udruženja su pozvali gradonačelnika Brčko distrikta BiH da preispita i povuče ovu odluku, a predstavnike Skupštine i Vlade distrikta da se ograde od ovakvog postupanja i spriječe svaku zloupotrebu stradanja žrtava u političke ili predizborne svrhe.




