Kako se navodi u obje odluke, dan žalosti obilježava se obaveznim isticanjem zastave BiH na pola koplja, odnosno jarbola, na svim zgradama Vlade i institucijama Brčko distrikta, a sve medijske kuće na području distrikta su dužne prilagoditi i uskladiti programske sadržaje.
Gradonačelnik Brčko distrikta Siniša Milić za Detektor je kazao da je nakon konsultacija s političkim partnerima, a u skladu sa svojim ovlaštenjima, donio ovakvu odluku, dodajući da Vijeće ministara ni ove godine nije postiglo konsenzus po ovom pitanju.
“Pozivamo sve sugrađane na dostojanstvo i pijetet prema svim žrtvama proteklog rata, ne samo ovim već i svakim drugim povodom. To nije političko, već pitanje civilizacijskog dostignuća i opšte kulture”, kazao je Milić.
Prema njegovim riječima, odluke o proglašenju dana žalosti predstavljaju izraz poštovanja prema svim žrtvama proteklog rata, bez obzira kom narodu pripadaju i kao čin solidarnosti s porodicama i sunarodnicima.
Svake godine, 4. jula organizira se skup u Bratuncu povodom godišnjice početka stradanja Srba u srednjem Podrinju i Birču od 1992. do 1995. godine. Presudama Suda BiH je konstatovano da je grupa civila srpske nacionalnosti zarobljenih u Zalazju 12. jula 1992. kamionom dovezena do policijske stanice i potom odvezena u pravcu bivšeg suda u Srebrenici, a njihovi posmrtni ostaci su 2010. pronađeni na lokalitetu deponije smeća na putu Srebrenica – Zalazje.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u presudama je utvrdio da je u julu 1995. godine počinjen genocid u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od 7.000 srebreničkih muškaraca i dječaka.
Edvin Kanka Ćudić iz Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) za Detektor je kazao da su ove odluke dobrodošle, ali način na koji su donesene ne ide u korist istinskom suočavanju s ratnim zlom ‘90-ih.
“Vidjeli smo to i na primjeru memorijalizacije u Brčkom, gdje su sve tri vojske dobile spomenike, a tek naknadno je urađen spomenik civilima, a kao kompromis su spomenute i žrtve Drugog svjetskog rata. To je slučaj i s proglašenjem dana žalosti, gdje se pravi kompromis, čime priča o multietničnosti u Brčkom pada na ispitu. No, svjestan sam da se drugačije genocid u Srebrenici ne bi ni mogao obilježiti u institucijama Brčko distrikta”, naveo je Kanka Ćudić.
Ove odluke stupaju na snagu danom donošenja, 1. jula 2026. godine, a bit će objavljene u “Službenom glasniku Brčko distrikta BiH”.
