Na početku intervjua koji je objavljen na društvenoj mreži X, Dodik je naveo da mu je sankcije uvela administracija bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame zbog podrške Donaldu Trumpu tokom njegovog prvog mandata, a da ih je kasnije proširila administracija Joea Bidena iz političkih razloga. Ukidanje tih sankcija je, prema Dodiku, ispravljanje nepravde.
Američko Ministarstvo finansija uvelo je sankcije Dodiku u februaru 2017. godine zbog aktivnosti koje su ocijenili kao podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Pet godina nakon toga, SAD su proširile sankcije Dodiku kao, kako je tada navedeno, odgovor na koruptivne radnje i kontinuirane prijetnje stabilnosti i teritorijalnoj cjelovitosti BiH. Kasnije su na listu sankcija dodani i njegovi saradnici.
Velika Britanija je, također, 2022. uvela sankcije Dodiku i Željki Cvijanović zbog, kako su naveli, pokušaja podrivanja funkcionalnosti države.
Kao što se i vidi iz zvaničnih obrazloženja, sankcije su bile u vezi s konkretnim aktivnostima koje su institucije SAD-a ocijenile kao destabilizirajuće.
Dodik i saradnici su skinuti s liste sankcija u oktobru 2025., o čemu je Detektor ranije pisao.
Screenshot iz intervjua. Foto: X
U intervjuu je ponovio njegovo mišljenje da je Sud BiH “neustavan, inkvizitorski sud”, koji nije predviđen Ustavom Bosne i Hercegovine, te da ne postoji ustavni osnov za postojanje takve vrste suda na državnom nivou. Osim toga, navodi da su u taj sud “postavili Bošnjake, muslimane, da budu sudije. Muslimane koji su se borili protiv Srba u ratu i koji su donosili političke presude na osnovu svojih političkih predrasuda”.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je još 2001. godine utvrdio da Zakon o Sudu BiH nije suprotan Ustavu BiH.
U toj odluci, čije dijelove je Detektor ranije objavljivao, stoji da “u tim okolnostima Bosna i Hercegovina, funkcionišući kao demokratska država, ovlaštena je da u oblastima iz njene nadležnosti, osim Ustavom izričito predviđenih, uspostavi i druge mehanizme i dodatne institucije koje su joj potrebne za izvršenje njenih nadležnosti, uključujući i uspostavljanje suda za jačanje pravne zaštite njenih građana i osiguranje poštovanja principa Evropske konvencije o ljudskim pravima.
“Iako nije zadatak Ustavnog suda da izražava mišljenje o tome da li neki zakon treba biti donesen, Sud ipak zapaža da se, uspostavljanjem Suda Bosne i Hercegovine, može očekivati veći doprinos jačanju vladavine prava, što je jedan od temeljnih principa za funkcionisanje demokratske države”, stoji, između ostalog, u odluci.
Ova odluka donesena je uz izdvojena mišljenja četvero tadašnjih sudija Ustavnog suda BiH.
Sudije Suda BiH imenuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine prema procedurama propisanim zakonom. Prilikom imenovanja vodi se računa o nacionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih, kao i o drugim zakonskim kriterijima.
Nema dokaza da se sudije biraju na osnovu vjerske pripadnosti niti da Sud BiH funkcioniše kao institucija jednog naroda.
Milorad Dodik napušta zgradu Suda BiH nakon izjašnjenja. Foto: EPA
Dodik je naveo i da je osuđen za krivično djelo koje ne postoji, osporavajući legitimitet, sad već u ostavci, visokog predstavnika Christiana Schmidta i odluke na osnovu koje je izmijenjen Krivični zakon BiH.
Nakon niza odluka Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) koje se odnose na nepoštivanje odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH, Schmidt je donio izmjene Krivičnog zakona BiH, pisao je Detektor ranije. Visoki predstavnik je također poništio ove odluke NSRS-a.
Na osnovu tih izmjena, protiv Dodika je vođen sudski postupak zbog krivičnog djela “neizvršavanje odluka visokog predstavnika”. Apelaciono vijeće Suda BiH je u augustu 2025. potvrdilo prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na kaznu zatvora u trajanju od godinu dana, te mu je izrečena i mjera zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske i svih drugih dužnosti u trajanju od šest godina. Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu odbio je Dodikovu apelaciju u kojoj se žalio da su mu tokom postupka pred Sudom BiH bila ugrožena ljudska prava.
Bivši predsjednik Republike Srpske u intervjuu je ponovio da Christian Schmidt nije legitimni visoki predstavnik jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, a optužio ga je i za kampanju protiv Donalda Trumpa. Dodik je tokom cijelog svog postupka pred Sudom BiH iznosio ovaj stav o navodnoj nelegitimnoj funkciji visokog predstavnika. Sud BiH se i u presudi posebno osvrnuo na ove Dodikove stavove, te citirao odluke Ustavnog suda BiH u kojima je već utvrđen legitimitet visokog predstavnika i citirani su stavovi iz kojih proizilaze njegova ovlaštenja.
Visoki predstavnik se bira političkim konsenzusom članica Upravnog odbora, što znači da se odluka donosi kada se ključne članice usaglase bez formalnog preglasavanja. Članice Upravnog odbora PIC-a su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Kanada, Rusija te predstavnik Evropske unije. U radu učestvuju i Evropska komisija i predstavnik Organizacije islamske saradnje (OIC).
Rusija već neko vrijeme ne participira u radu PIC-a iako je formalno članica.
Dodikova teza da je Schmidt vodio kampanju protiv Trumpa ničim nije utemeljena. Detektor je iz više diplomatskih izvora, što smo objavili ranije, dobio potvrde da je američki pritisak bio presudan za odlazak Schdmita s funkcije visokog predstavnika u BiH, na kojoj je od 2021.
Schmidt je odluku o povlačenju zvanično objavio u maju ove godine.
Dodik je optužio Federaciju da u mjestima gdje žive Srbi nema struje, niti puteva, te da migrantske centre za smještaj migranata s Bliskog istoka prave u srpskim selima. Nije precizirao koja su to mjesta, niti iznio ijedan dokaz za ovakve tvrdnje.
Činjenica je da su trenutno aktivni migrantski centri u Blažuju kod Sarajeva i kamp “Lipa” na području Bihaća.
Također, tvrdi da u Republici Srpskoj trenutno živi do 3,5 posto muslimana.
“Prema popisu stanovništva, to je 11 posto, ali tih 11 posto zapravo ne živi ovdje”, izjavio je Dodik.
Ovaj postotak koji je Dodik upotrijebio nije u skladu sa službenim statističkim podacima. Prema posljednjem zvaničnom popisu, Bošnjaci čine oko 13,99 posto stanovništva Republike Srpske.
Činjenica je da je popis iz 2013. jedini službeni i međunarodno priznati popis stanovništva u BiH.
