Aldijana Porča, zamjenica glavne disciplinske tužiteljice, navela je kako je nesporno utvrđeno da je Glušac počinila disciplinski prekršaj i da je ustrajala u kršenju odluka Ustavnog suda BiH.
Glušac se disciplinskom tužbom tereti za “kršenje principa Etičkog kodeksa tužilaca koji su doveli do narušavanja ugleda i integriteta pravosuđa, a koji nisu propisani kao zaseban prekršaj”. Porča je uputila prijedlog Disciplinskoj komisiji da tužena disciplinski odgovara za prekršaj i da joj se izrekne disciplinska mjera srazmjerna težini počinjenog prekršaja.
Prema riječima disciplinske tužiteljice, Glušac je za odluku Ustavnog suda BiH saznala nakon što je objavljena u Službenom glasniku, a prije početka glavnog pretresa, te da je raspolagala s više pravnih mogućnosti kao što su odustajanje od optuženja ili povlačenje optužnice.
Glušac je ostala pri optužnici, pa je podnijela žalbu na oslobađajuću presudu u kojoj je, tvrdi disciplinska tužiteljica, tražila da se optuženi proglasi krivim za krivično djelo za koje se terete predmetnom optužnicom.
“Tužitelji se ne moraju slagati sa svakom odlukom Ustavnog suda BiH, ali se očekuje da ih poštuju i provode”, istakla je Porča i dodala da se Glušac u žalbi pozivala i na Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u Republici Srpskoj.
Ovaj zakon je usvojila Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) u junu 2023. godine, nakon čega je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt poništio, između ostalog, i ovu odluku, te nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH poslije niza odluka NSRS-a koje se odnose na nepoštivanje odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH.
Glušac je, svjedočeći u svoju korist, na pitanje disciplinske tužiteljice da li je znala za ovu odluku, odgovorila da joj to nije poznato i da o tome treba račun da vodi Vrhovni sud RS-a kada bude obrazlagao razloge odluke po žalbi.
Glušac je u završnoj riječi, ali i tokom svjedočenja, kazala da su navodi disciplinske tužbe neosnovani i da nije dokazano da je počinila disciplinski prekršaj, da nikome nije nanijela štetu, posebno ne tužilačkoj profesiji i da je sve radila u skladu sa ovlaštenjima i po zakonu.
Prema njenim riječima, imala je namjeru da izmijeni optužnicu, ali da nije uspjela izvršiti prekvalifikaciju jer joj to Sud nije dozvolio.
Ona je pred Komisijom postavila pitanje zašto je uopšte dozvoljeno da ovaj zakon bude na snazi dvije godine, te zbog čega nije odmah ukinut.
Njen prijedlog je da bude oslobođena prekršaja, uz tvrdnju da je ona ta koja je oštećena u ovom predmetu.
“Ja sam tužilac. Šta očekujete, da zažmirim? Ja idem do kraja. Ništa nisam pogriješila, niti sam prekršila zakonska ovlaštenja”, kazala je.
U korist tužene svjedočio je i zamjenik glavnog republičkog javnog tužioca – specijalni tužilac Miodrag Bajić, koji je rekao da je o ovome razgovarano na jednom od kolegija, te da su zaključili da nije sporno da je donesena odluka Ustavnog suda BiH, ali da su, s obzirom na opisanu radnju, zaključili da Ustavni sud ne može da amnestira nekoga od tih radnji, te su odlučili da se ide na krivično djelo “javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje”.
Bajić je kazao da je republička tužiteljica naglasila da će izvršiti promjenu optužnice, ali da sudija to nije dozvolio.
“Ono što je bilo sporno jeste da je sudija pustio tužioca da pročita optužnicu i time je pretres završen, nije dozvolio izvođenje dokaza niti izmjenu optužnice”, rekao je Bajić. Dodao je i to da je održano ročište za izjašnjenje o krivnji, te da ovdje nema greške tužioca, niti je napravljena procesna greška, niti je republička tužiteljica pogrešno uložila žalbu na presudu.
Disciplinska komisija će odluku donijeti u zakonskom roku.
