Iz zaštitarske agencije “Sec One”, gdje je Prusac bio zaposlen, za Detektor su potvrdili da je on bio njihov uposlenik od 2023. godine i da je pri zapošljavanju priložio Zakonom o agencijama propisana uvjerenja o nekažnjavanju.
“Informaciju o bilo kakvoj presudi Tarika Prusca nismo imali. Želimo vas obavijestiti da je Agencija primijenila procedure i postupke koji su propisani Zakonom o agencijama, što podrazumijeva zapošljavanje zaštitara koji imaju certifikat za obavljanje poslova fizičke zaštite koji izdaju ovlaštene institucije. Izdavanje dozvola nije u djelokrugu ovlasti agencija za zaštitu”, navodi se u odgovoru.
Na internet stranici ove agencije, u segmentu koji tretira uslove za zapošljavanje, propisano je, između ostalog, da “ukoliko ste zainteresovani da radite u agenciji (…) protiv vas se ne smije voditi krivični postupak, ne smijete biti osuđivani za krivično djelo za koje je izrečena zatvorska kazna, osim krivičnih djela protiv sigurnosti javnog prometa, niti biti odgovorni za prekršaj protiv javnog reda i mira sa obilježjem nasilja”.
Posljednji slučaj femicida u Sarajevu otvorio je brojna pitanja, a prije svega nije jasno kako je osumnjičeni za ubistvo supruge Tarik Prusac, koji je osuđen za nasilje u porodici, imao dozvolu da nosi oružje tokom obavljanja posla, što je zakonom zabranjeno.
Prema Zakonu o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije Kantona Sarajevo, propisano je da odobrenje za nabavku oružja ne može dobiti osoba koja je pravosnažno osuđena za krivično djelo s elementima nasilja, uključujući nasilje u porodici. Odobrenje, prema zakonu, ne mogu dobiti ni osobe protiv kojih se vodi krivični postupak ili istraga za teža djela, imaju izrečene zaštitne mjere zbog nasilja u porodici, predstavljaju sigurnosni rizik zbog alkoholizma, droge, agresivnog ponašanja ili “poremećenih porodičnih odnosa”.
Iva Kurilić, tužiteljica sarajevskog Kantonalnog tužilaštva, na ročištu na kojem se raspravljalo o određivanju pritvora Tariku Pruscu, osumnjičenom za ubistvo supruge Elme Prusac Godinjak, rekla je kako je on 2016. osuđen za nasilje u porodici, a da je godinu ranije imao zabranu prilaska žrtvama, navodeći kako se radi o nasilnoj osobi.
“Krivično djelo je unaprijed pripremljeno i smišljeno. Taj dan nije radio. On je bio dužan da preda pištolj agenciji. Uzeo je ranije pištolj i nije ga vratio. To pokazuje njegovu namjeru već tada da pištoljem liši života Elmu Prusac”, navela je tužiteljica Kurilić na ročištu. Pruscu je u međuvremenu određen pritvor.
Prema potvrđenoj optužnici koja nam je dostavljena iz Tužilaštva Kantona Sarajevo, Prusac se teretio da je nasiljem, drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrozio mir, tjelesnu cjelovitost i duševno zdravlje članova porodice, majke i brata, čime je počinio krivično djelo “nasilje u porodici”.
Općinski sud u Sarajevu novinarima Detektora nije dostavio presudu protiv Prusca. U odgovoru su naveli kako informacija koju tražimo predstavlja podatak iz kaznene evidencije koji se može dostaviti sudovima, tužilaštvima i organima unutrašnjih poslova u vezi s krivičnim postupkom koji se vodi protiv osobe koja je ranije bila osuđivana, kao i nadležnim organima za izvršenje krivičnopravnih sankcija i nadležnim organima koji učestvuju u postupku davanja amnestije, pomilovanja ili brisanja osude.
Prema nezvaničnim informacijama do kojih su novinari došli, Prusac je osuđen na uslovnu kaznu zatvora i presuda mu je brisana.
Obuka radi sticanja certifikata
Admir Katica. Foto: Detektor
Prema evidencijama Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS), Prusac je posjedovao certifikat za obavljanje poslova fizičke zaštite. On je 2005. godine podnio zahtjev izdavanje rješenja za upućivanje na Policijsku akademiju Federalnog MUP-a s ciljem pohađanja obuke radi sticanja certifikata za obavljanje poslova fizičke, tehničke zaštite i odgovornih lica u agencijama za zaštitu ljudi i imovine.
“Za izdavanje ovog rješenja potrebno je priložiti dokaze da protiv lica koje podnosi zahtjev nije pokrenut krivični postupak, nije osuđivan za krivično djelo za koje je izrečena zatvorska kazna, da je tjelesno i duševno sposoban za obavljanje poslova zaštite, da ima odgovarajuću školsku spremu”, navodi se u odgovoru MUP-a KS-a.
Ukoliko su ispunjeni svi uslovi, MUP KS-a izdaje rješenje kojim se odobrava polaganje obuke na Policijskoj akademiji, a po okončanoj obuci, Policijska akademija FMUP-a izdaje potvrdu o uspješno okončanoj obuci i certifikat za obavljanje poslova zaštite ljudi i imovine. Sa ovim certifikatom, kandidati apliciraju za poslove u agencijama za zaštitu ljudi i imovine, a uslovi koje čuvari moraju ispuniti za prijem u agencijama jesu, između ostalog, da su tjelesno i duševno sposobni za obavljanje poslova zaštite, da protiv njih nije pokrenut krivični postupak, da nisu osuđivani za krivično djelo za koje je izrečena zatvorska kazna.
“Agencije imaju i više obaveza s obzirom na Zakon o agencijama, koji propisuje da svake dvije godine ljekarsko uvjerenje mora da se obnovi, redovno stručno usavršavanje u obavljanju poslova. To su oni trebali da obavljaju. Ja ne znam je li on [Prusac] nešto donio u Agenciju, ali bi oni to trebali da znaju. Njih se najmanje pita. Zaštitari koji rade u bankama, njih provjerava Federalni MUP”, rekao je Admir Katica, ministar unutrašnjih poslova, za Detektor.
Kontrolu zaštitarskih agencija vrše Federalni MUP i kantonalni MUP-ovi, navode iz sarajevske policije. Prema nezvaničnim informacijama, Prusac je radio kao zaštitar u jednoj banci, a Zakonom o agencijama i unutrašnjim službama za zaštitu ljudi i imovine FBiH je propisano da će federalni ministar unutrašnjih poslova propisati način organizovanja periodične provjere sposobnosti rukovanja oružjem i provjere zdravstvene i psihofizičke sposobnosti zaposlenika agencije.
Manjkavosti zakonskih rješenja
Zaposlenici osiguravajuće agencije. Foto: Sec One/Facebook
Ramo Isak, federalani ministar unutrašnjih poslova, kaže kako kantoni moraju da kontrolišu agencije i uposlenike na svom području i njihov rad. Isak navodi kako je nadležnost Federacije u donošenju zakona i kontroli agencija koje čuvaju federalne institucije.
“Osoba, da bi u agenciji radila, mora donijeti potvrdu da nije osuđivana, ne može dobiti certifikat. Zakon je to precizirao, pitanje je da nije nešto drugo posrijedi. Mi svaki dan oduzmemo po nekoliko certifikata za nošenje oružja, gdje nam sudovi izriču mjere. Kantonalni MUP-ovi nas obavještavaju da mi oduzmemo certifikat. Mi na osnovu toga oduzimamo oružje fizičkim licima”, kaže Isak.
Zakonom o agencijama i unutrašnjim službama za zaštitu ljudi i imovine FBiH nije definisano ko obavještava agencije u slučaju da je u odnosu na nekog zaštitara donesena pravosnažna presuda koja bi ga onemogućila u nošenju oružja.
Na upit da li su oni bili dužni da agenciju u kojoj je radio Prusac obavijeste o presudi, iz sarajevskog Općinskog suda odgovaraju kako je Zakonom o krivičnom postupku FBiH propisano da se ovjereni prijepis presude dostavlja tužiocu i oštećenom, te optuženom i braniocu.
Dragan Mioković, dugogodišnji policijski službenik, kaže da svaka zaštitarska agencija ima pravo da posjeduje određeni broj vatrenog oružja koje duže zaštitari. On ukazuje na brojne manjkavosti zakonskih rješenja koje su se pojavile u ovom slučaju.
“Ako je [Prusac] imao pištolj, službeni pištolj, i radio na takvoj poziciji u vrijeme kada mu je suđeno, to je agencija trebala da zna. Kada je presuđen, trebala je da ga skine s tog mjesta. Pitanje je kako je to agencija mogla znati. Jedino ako je o tome zvanično obaviještena. Sud potvrđuje optužnicu. Sumnjam da šalje takva obavještenja. Ako to ne postoji u propisu, o tome treba da se razgovara”, mišljenja je Mioković.
