Suad Kumić, nekadašnji pripadnik Okružnog sekretarijata za narodnu odbranu u Okrugu Tuzla, koji je bio u zoni odgovornosti Drugog korpusa, rekao je da su postojale komisije za razmjenu ratnih zarobljenika i za civilne osobe.
Pojasnio je da bi Komisija za razmjenu ratnih zarobljenika, ukoliko bi se ukazala potreba, nakon dobijenih informacija stupila u kontakt sa suprotnom stranom, te bi uslijedili inicijalni razgovori. Nakon usaglašavanja spiska, na kojem je bio potpis nekoga iz komande korpusa, komisije bi se sastale na dogovorenom mjestu, u pratnji obezbjeđenja.
U obezbjeđenju bi bili vojni policajci i neko iz vojne i državne bezbjednosti, koji bi stajali po strani dok bi članovi komisija razgovarali.
“Obaveza držanja ratnih zarobljenika bila je u Okružnom zatvoru”, kazao je Kumić.
Naveo je da nema saznanja o razmjeni ratnih zarobljenika za Teočak niti za Sapnu.
Dževad Avdičević, Ahmed Hadžajlić i Izet Ikanović optuženi su za zlostavljanje trojice zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske u Rastošnici, kao i za strijeljanje dvojice po prijekom sudu. Prema optužnici, oni su bili na komandnim pozicijama u Armiji BiH na području Teočaka i Kalesije.
Svjedok je pojasnio advokatu Ifetu Feragetu da su djelovali vojni sud i tužilaštvo, te da su procesuirani i pripadnici neprijateljske strane, ali i pripadnici vojske.
Potvrdio je da je Dževad Avdičević bio komandant Teočanske brigade, te da nema saznanja da je optuženi isporučivao zarobljenike u vojni zatvor.
Mijo Kerošević, nekadašnji pripadnik Službe državne bezbjednosti, rekao je da je među njegovim zadacima bilo da prate zarobljenike u razmjeni, ako bi došla naredba, te da je u tuzlanskom okrugu postojala Komisija za razmjenu ratnih zarobljenika.
Naveo je svjedok da je bio prisutan na Banj brdu, kao i da je bilo razmjena u Šotorovićima i Priboju.
“Mi nismo vršili identifikaciju. Onaj ko je dovozio imao je spisak i oni su vršili identifikaciju”, kazao je i dodao da bi komandiri brigada nekada bili tu kao posmatrači.
Predsjedavajući Sudskog vijeća Miroslav Popović upozorio je tužiteljicu Zoricu Đurđević da je jako bitno da svjedok da iskaz o okolnostima iz optužnice.
“Sama činjenica da Odbrane nemaju nijedno pitanje, govori o relevantnosti svjedoka”, rekao je sudija Popović i dodao da tužiteljica revidira listu svjedoka.
Pročitan je i iskaz iz istrage svjedoka Izeta Bačića, koji ne može pristupiti zbog bolesti, u kojem je izjavio da je bio član Operativne grupe IV, koja se sastojala od komandanata Prve teočanske te brigada iz Sapne i Kalesije, te da je njegov komandant bio Muharem Efendić.
Dobijao je zaduženje da obiđe jedinice, jer ga je Efendić, kako je izjavio, smatrao običnim borcem te mu nije davao vozila kada bi išao na teren. Izjavio je svjedok u iskazu da je Efendić sve držao u svojim rukama, a da je bio dobar s komandantom Dževadom Avdičevićem “Babakom”.
Rekao je i da je dao svoje mišljenje komandi Drugog korpusa “o kriminalu Babaka, Patare i radnjama Efendića vezanim za novac, cigare i robu koja je nestajala”, i da nije upoznat s razmjenom poginulih i zarobljenika.
Advokat Feraget je istakao da je vidan animozitet svjedoka prema Avdičeviću i Efendiću, te da se time potvrđuje teza Odbrane da “nije bilo anomalija sa zarobljenicima”.
Efendić je bio optužen u predmetu sa Avdičevićem i ostalima, ali je postupak u odnosu na njega razdvojen.
Nastavak suđenja zakazan je za 18. mart.
