This post is also available in:
U memorandumu je naglasak stavljen na metodologiju izučavanja rata u BiH koja se primarno oslanja na presude međunarodnih i domaćih sudova, kao i na savremene pedagoške principe, a takav pristup nastavnicima omogućava da predstave nastavni sadržaj na činjenično i pravno utvrđenim činjenicama.
Ministrica obrazovanja, kulture i sporta BPK Adisa Alikadić-Herić je rekla da historija u Goraždu nije apstraktan pojam iz udžbenika, nego je dio porodičnih priča, ličnih sjećanja i kolektivnog iskustva, te da je obaveza obrazovnog sistema da mladim generacijama omogući učenje o prošlosti zasnovano na sudski utvrđenim činjenicama, profesionalnim standardima i pedagoškoj osjetljivosti.
“Obrazovanje mora biti prostor istine, ali i prostor empatije. Govoriti o ratu u BiH znači govoriti o stradanju, gubitku i nepravdi, ali i o ljudskoj snazi, solidarnosti i dostojanstvu. Nastavnici koji danas učestvuju u ovom programu nose veliku odgovornost da mlade uče kako da razumiju prošlost bez mržnje, ali i bez relativizacije zločina. Naš cilj nije da opterećujemo buduće generacije teretom prošlosti, nego da ih osnažimo znanjem“, rekla je između ostalog Alikadić-Herić.
Uz podršku Fonda za izgradnju mira Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, BIRN BiH sa Memorijalnim centrom Srebrenica i Udruženjem Zaboravljena djeca rata provodi projekat “Građenje dugoročnog mira u Bosni i Hercegovini: Investiranje u budućnost.“, čiji je cilj transformisati način na koji mladi uče o ratu u BiH — kroz činjenice, empatiju, razumijevanje i multimedijalni pristup. U sklopu projekta je nastala baza, a na njenom osnovu priručnik “Kako učiti i podučavati o ratu u Bosni i Hercegovini”.
Denis Džidić, izvršni direktor BIRN-a BiH, podsjetio je da je Baza sudski utvrđenih činjenica, koju su neka kantonalna ministarstva već koristila, pored haških, dopunjena i domaćim i regionalnim presudama.
“Ovo je jedinstvena platforma koja nam omogućava da podučavamo historiju prema jedinstvenoj metodologiji za bilo koju od opština u BiH. I zaista nam daje određenu platformu da na jednak način pokušamo osmisliti na koji način se može raditi”, rekao je Džidić, te dodao da je potpisani memorandum otvaranje partnerskog procesa koji omogućava da krenemo na strukturiran način razgovarati o podučavanju historije.
Ovo je najvažniji dio našeg posla. Budućnost ove zemlje se gradi na zdravom obrazovanju“, rekao je Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica.
Za potrebe kreiranja Baze analizirano je više stotina pravosnažnih sudskih presuda, uključujući odluke MKSJ-a, Državnog suda i drugih sudova iz BiH kao i regije, koje se odnose na ratne zločine počinjene u periodu 1992–1995. godine.
