Ragib Omanović kazao je da je u aprilu 1992. došao iz Hrvatske da odvede roditelje iz Biljana, ali da im u Prijedoru nisu dali da prođu. Naveo je da je od mještana traženo da predaju oružje.
“Garantovali su da nam se ništa neće desiti”, rekao je svjedok.
Naveo je da je njegov rođak Pašo ubijen, kao i još dva čovjeka koja su takođe noću izvedena iz svojih kuća. Ispričao je kako su jedne prilike došle srpske snage i kako je s grupom mještana morao da ide ispred prage kao “živi štit”. Odvedeni su u Ključ.
“Ispitivali, tukli, mlatili, radili šta su htjeli. Od tada sam ja bio u šumi”, naveo je Omanović.
Kazao je da su 10. jula iz šume čuli pucnjavu. Kasnije je saznao da je više od 250 ljudi ujutro odvedeno iz kuća, među kojima i njegov otac Omer.
“Čovjeka ubiti od 81 godinu, ni kriva ni dužna”, rekao je svjedok.
Tog dana odveden je i njegov zet. Kako mu je sestra pričala, zet je, kad su ga poveli, bio zaboravio insulin, ali mu je jedan kazao da se ne vraća jer mu neće trebati.
Omanović je rekao da je sa grupom muškaraca otišao prema Bihaću, a da je njegova supruga s djecom napustila Biljane u septembru, nakon što je dobila potvrdu da predaje imovinu.
On je svjedočio na suđenju Jovi Kevcu, koji je optužen u svojstvu komandanta Saničkog bataljona za zločine u Biljanima počinjene 10. jula 1992. godine. Prema optužnici, on je imao kontrolu nad pripadnicima vojske i policije koji su proveli akciju “čišćenja”, u okviru koje su odveli oko 250 muškaraca u školu i dom, te ih izvodili u grupama i ubijali.
Na pitanja branioca Sime Tošića, svjedok je rekao da nije imao oružje, te da ne zna da je put bio miniran. Kazao je da nije lično vidio ubistvo rođaka i drugih ljudi.
Senad Botonjić kazao je da je živio u Sanici, a njegovi roditelji i brat u Biljanima, u zaseoku Botonjići. Rekao je da je u aprilu razdužio uniformu rezervnog policajca i da mu je jedan kolega kazao da se čuva, te da se nikud nije kretao.
“Ako bi vojska dolazila sa linije, spavao bi u bašti, štali”, rekao je svjedok, dodajući da je bilo pojedinačnih ubistava.
Kazao je da su se ujutro 10. jula čuli rafali iz automatskog oružja. Saznao je da su njegov otac Ramiz, brat Sabahudin i očev brat Ferid bili među ljudima koji su u Biljanima odvedeni i ubijeni.
Botonjić je rekao da su se i kasnije dešavala neka ubistva te je na kraju, kako je naveo, shvatio da nema više života i otišao je prema Travniku.
Nastavak suđenja biće zakazan naknadno. Predsjedavajući Vijeća Dragan Vukajlović je kazao da je zatraženo da se postupak protiv Kevca spoji s predmetom u kojem su optuženi Braco Marić i još pet lica.
