Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala, kazala je da smo imali situaciju da su išla dva paralelna procesa i prijedloga ovog zakona, a što ne doprinosi procesu i efikasnosti usvajanja novog zakona.
“Radi se o najvažnijim odredbama vezanim za sastav VSTV-a, gdje imamo odredbe koje ne unapređuju proces i gdje se ostavlja prostor za zloupotrebe vezan za etičku raspodjelu pozicija. I propisuje se proces žrijebanja koji ostavlja prostor za zloupotrebe. S druge strane, i dalje ostaje primat etičke pripadnosti u odnosu na druge kriterije i naši prijedlozi idu u smjeru da se osigura slobodan izbor kroz minimalnu kvotu”, rekla je Korajlić.
Ona smatra važnim pitanje regulisanja sukoba interesa koje je ostavljeno okvirno i za podzakonske akte, te se dolazi u situaciju da članovi VSTV-a sami sebi određuju pravila.
Korajlić se osvrnula i na pitanja izvještaja o imovini, gdje bi trebalo osigurati transparentnost, jasna pravila za objavu i da je jasno na koga se odnosi obaveza popunjavanja imovinskih kartona, da to bude za sve bliske srodnika sudija i tužilaca.
Božidarka Dugonjić, vršiteljica dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Federacije BiH, kaže da ovaj zakon mora osigurati pitanja koja se odnose na status sudija te da je u ovom prijedlogu ostavljen prostor da takve odluke mogu donositi i nesudski članovi VSTV-a.
“Zakon o VSTV-u ne smije biti u suprotnosti sa Zakonom o sudovima, posebno u dijelu koji govori o ocjenjivanju sudija. Zabrinutost ostavlja i dio zakona koji ne predviđa mandate za rukovodeće funkcije jer proizvodi mogućnost da imate jednu osobu na funkciji beskonačno. Potrebno je ograničiti na dva uzastopna mandata”, navela je Dugonjić.
Smatra da dodatne provjere imovine nemaju opravdanja ukoliko je ishod redovne provjere pozitivan.
Šef odsjeka za vladavinu prava Misije OSCE-a u BiH Ralph Bunche kaže da se prečesto ključni zakoni, posebno oni koji se odnose na pravosudni sektor, guraju naprijed bez adekvatne procedure.
“Smatramo da procedura izbora kandidata za Vijeće, kao i njen pretjeran naglasak na rodnu i etničku zastupljenost, može dovesti do problema. Preporučujemo da se, kakva god procedura bude usvojena, ona reguliše zakonom, a ne pravilnikom ili podzakonskim aktom (…) Željeli bismo pozdraviti uvođenje ovog Nacrta odredbi o trajanju mandata članova Vijeća prije zakonodavnog usvajanja”, kazao je Bunche.
Pridružio se izlaganju sutkinje Dugonjić o zakonu koji osigurava da se pravosuđe može samostalno regulisati jer su pravosudni akteri ti koji prvenstveno treba da donose te odluke. Prema njegovim riječima, cilj je osigurati da kriteriji, kao opšte pravilo, imaju veliki značaj u rangiranju kandidata u procesu selekcije.
Amila Kunosić iz Advokatske komore Federacije BiH kaže da se njihove primjedbe odnose na izbor sudija Suda BiH, vrhovnih sudova i Apelacionog suda Brčko distrikta, jer je urađena diskriminacija koja onemogućava advokatima da se prijave na ove funkcije.
“Ukoliko ova odredba ostane, to znači da se šalje poruka da je to određeni karijerni ekskluzivitet. Ne sporimo da je potrebno regulisati i pitanje napredovanja sudija i tužilaca”, dodaje Kunosić.
Sudija Goran Nezirović je naveo da ni jedan od dva prijedloga zakona – prijedlog zakona Ministarstva pravde i prijedlog zakona opozicije iz Republike Srpske – ne ispunjavaju standarde mišljenja Venecijanske komisije.
“Etički sastav Vijeća je u suprotnosti s Venecijanskom komisijom i zadržava postojeće stanje. Venecijanska komisija predlaže neparan broj članova i povećanje vansudskih članova. Što se tiče izvještaja o imovini, smatram da je jedan od najrigoroznijih zakona”, naveo je Nezirović.
Iz Ustavnopravne komisije su kazali da su na današnju javnu raspravu pozvali i VSTV, ali da se niko nije pojavio iz Vijeća, koje je dalo negativno mišljenje na ovaj Prijedlog.
Cilj ove javne rasprave je bio da se omogući razmjena mišljenja između člаnоva Pаrlаmеntаrnе skupštinе BiH, prеdstаvnika Vijeća ministara, pravosudnih institucija, stručne javnosti i organizacija civilnog društva o predloženim zakonskim rješenjima.
Prikupljeni stavovi bit će objedinjeni u izvještaju, koji će Ustavnopravna komisija dostaviti Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, i razmotreni u daljnjem zakonodavnom postupku.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je 22. decembra prošle godine usvojio Priјedlog zakona o VSTV-u, čiji su predlagači poslanici Darko Babalj, Branislav Borenović, Mira Pekić, Nenad Grković i Mladen Bosić. Ovaj Prijedlog zakona se razmatra po skraćenom zakonodavnom postupku.
