Glasnogovornica Instituta Emza Fazlić kaže da svaki broj pronađenih i identificiranih žrtava je nedovoljan, naročito za porodice čiji najmiliji još nisu pronađeni.
“Ipak to ne znači manji napor, već upravo suprotno – on svjedoči o sve složenijim, težim i zahtjevnijim okolnostima u kojima se potraga nastavlja, te o još većoj obavezi da se istraje do kraja”, naglašava ona.
Od januara do kraja novembra 2025. istražitelji Instituta za nestale osobe koji su uposleni u pet područnih ureda u BiH obavili su 726 pretraga terena na osnovu informacija o mogućim lokacijama grobnica u kojima se nalaze posmrtni ostaci žrtava za kojima se još uvijek traga.
Fazlić pojašnjava da su u ovom vremenskom periodu izvršene 83 ekshumacije, dok su ekshumirana ukupno 43 slučaja.
Dodaje da je proces identifikacija bio intenzivan i ove godine, te je do kraja novembra identificirano 70 žrtava koje su ekshumirane u ranijem periodu.
Put porodica kroz proces identifikacije i ukopa zabilježio je Detektor ranije ove godine kroz priču Dobrinke Šaponje, koja je više od 30 godina tragala za svojim bratom.
Prema podacima Instituta, ove godine izvršeno je 115 reekshumacija.
Fazlić kaže da je od posebnog značaja u ovoj godini bila saradnja Instituta i Komisije za nestala lica u Crnoj Gori zahvaljujući kojoj su konačno putem DNK metode identifikovani članovi porodice Klapuh te predati u nadležnost Instituta. Detektor je u ranije pisao o borbi jednog preživjelog člana ove porodice.
Ona pojašnjava da su posmrtni ostaci dva člana porodice Klapuh iz Foče – Feride i njene kćerke Sene – preliminarno identifikovani uz pomoć DNK metode a nakon što su ekshumirani u junu ove godine u Nikšiću, i to na osnovu operativnih informacija i zahtjeva za ekshumaciju koji je Crnoj Gori uputio Institut.
“Hasan Klapuh, njegova supruga Ferida i kćerka Sena ubijeni su u julu 1992. godine u Plužinama, dok su bježali od ratnih strahota u BiH, a potom i bačeni s mosta u ovom mjestu”, kaže Fazlić.
Posmrtni ostaci majke i kćerke Klapuh su na Graničnom prelazu Rača predati u nadležnost Instituta, koji će pristupiti i organizaciji konačne identifikacije u saradnji s Tužilaštvom BiH, a kako bi se porodici žrtava predali njihovi posmrtni ostaci.
“Potraga za Hasanom Klapuhom će biti nastavljena na lokalitetu Nikšića, odnosno na mikrolokaciji starog muslimanskog groblja, koje će ponovo biti pretraženo i na kojem će se proširiti zona ekshumacije, a u cilju pronalaženja posmrtnih ostataka i trećeg člana porodice Klapuh”, rekla je Fazlić.
Predsjednica Udruženja porodica nestalih općine Vogošća Ema Čekić za Detektor kaže da ove godine nisu pronađeni posmrtni ostaci niti jedne od 59 osoba, za koliko ih se traga na području Vogošće. Napominje da je za 11 posmrtnih ostataka iz Tihovića rađena reekshumacija.
Čekić, koja više od tri decenije čeka informaciju gdje su posmrtni ostaci njenog supruga, kaže da sve stoji na mrtvoj tački, a da porodice čekaju i nadaju se.
“Mi radimo naše aktivnosti, obilježavamo Dan nestalih, tragamo, tražimo od institucije do institucije, opominjemo, a slabo ko se bavi nama. To je nešto najbolnije, što se niko ne bavi našim problemom. Čini mi se da svi jedva čekaju da nas nema, da ne tragamo”, kaže ona.
Smilja Mitrović, predsjednica Udruženja porodica nestalih Semberije i Majevice i predsjednica Saveza nestalih Republike Srpske, za Detektor kaže kako je tokom ove godine s područja RS-a pronađeno samo osam osoba.
Porodice, među kojima je i ona sama jer traga za posmrtnim ostacima svoga sina, nisu zadovoljne ovim procesom. Ona kaže da su brojni članovi porodica ili umrli ili ostarili, jer je vrijeme učinilo svoje.
“Pomažem svima da pronađu svoje nestale, a da i ja pronađem svog sina. (…) Porodice su uvijek uporne, oni uvijek pitaju, traže, a da su zadovoljni, nisu sigurno, jer za 30 godina je dijete ostarilo – završilo proces djeteta, a mi još nismo naše našli”, kaže Mitrović.
Ona apeluje na sve vlasti i institucije da se angažuju u potrazi više od 7.000 nestalih osoba za kojima se još uvijek traga u BiH.
Fazlić kaže da Institut ostaje trajno i nepokolebljivo posvećen svojoj najvažnijoj misiji – traženju nestalih osoba i pronalasku svake žrtve za čijim se posmrtnim ostacima još uvijek traga, te da iza svakog imena koje se vodi kao nestalo stoji ljudski život, porodica koja čeka i bol koja ne prestaje.
“Naša obaveza nije samo profesionalna, već i duboko moralna – da istrajemo dok se ne rasvijetli sudbina svake nestale osobe. Vjerujemo da pravo porodica na istinu i pravdu ne zastarijeva i da se mir ne može graditi bez suočavanja s prošlošću. U tom uvjerenju nastavljamo naš rad, svjesni da pronalazak i identifikacija žrtava predstavlja temelj dostojanstva, sjećanja i pravde, kako za porodice, tako i za cijelo društvo”, kaže ona.
