Na prijavu murala u Banjoj Luci koju je Ćamil Duraković, potpredsjednik RS-a, podnio početkom oktobra Tužilaštvo BiH je odgovorilo mjesec kasnije, objavio je on na svom Facebook profilu.
“Nije bilo moguće utvrditi da se na oslikanom muralu, bez ikakvog propratnog teksta, u vezi identifikacije oslikane osobe, nalazi lik Ratka Mladića, osobe pravomoćno presuđene za počinjeni genocid”, navodi se u obavijesti Tužilaštva BiH upućenoj Durakoviću 10. novembra 2025. godine.
“To je manipulacija. Ko se bavi tim, on je na strani ratnih zločina i to nije neočekivano”, kaže Šehida Abdurahmanović iz Pokreta “Majke enklava Srebrenica i Žepa”.
Ona je u julu 1995. godine bila u Potočarima, u krugu Fabrike akumulatora, te nije bila u mogućnosti vidjeti uživo Mladića. Njoj je nevjerovatno da se 30 godina poslije donose ovakve odluke, ali nije iznenađena.
“Mi žrtve nismo nikad iznenađene kad se dešavaju stvari koje ne bi trebale. Poslije 30 godina rata mi se nismo osvijestili, ništa se ne radi za bolju budućnost budućih generacija”, navodi Abdurahmanović.
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, u pisanom saopćenju od Tužilaštva i SIPA-e traži da izvještaj o nepostojanju krivičnih djela suspendiraju.
“Svi svjetski i regionalni mediji objavili su da je u Banjoj Luci nacrtan mural Ratka Mladića, ratnog zločinca, i to uz fotografije murala. Od CNN-a do BBC-a – svima je jasno da je na fotografiji upravo zločinac Mladić, osim onima koji primaju platu da brane Ustav i zakone BiH, a tvrde da to ne mogu prepoznati”, navodi Tahirović.
“Smatram da je ova odluka duboko ponižavajuća za preživjele žrtve genocida i zločina koje je lično Ratko Mladić naredio i počinio, te još jedan dokaz da sistem u Bosni i Hercegovini ne štiti žrtve, nego štiti lik i ‘djelo’ ratnih zločinaca”, naveo je Ćamil Duraković u saopćenju.
Dalje je dodao kako nije krivično djelo naslikati “čiku u uniformi”, iako je riječ o osobi koja je pravosnažno osuđena za genocid, zločine protiv čovječnosti i progon civila.
“Ovom odlukom Tužilaštva BiH, jasno je da niko neće narediti uklanjanje murala, niti će iko garantovati sigurnost građanima Banje Luke kojima takvi simboli vrijeđaju dostojanstvo ali i sjećanje na žrtve”, naveo je Duraković.
Duraković je, kako se u obavijesti koju navodi, prijavu za krivično djelo “izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti” podnio 7. oktobra ove godine protiv NN lica i Draška Stanivukovića, gradonačelnika Banje Luke, koji je izjavio da neće ukloniti mural.
U prijavi je navedeno kako je NN lice oslikalo mural Ratka Mladića na zgradi Narodne kuhinje u Banjoj Luci, te kako je Stanivuković propustio da ukloni navedeni mural.
Kako se u obavijesti navodi, 7. novembra 2025. godine donesena je naredba o neprovođenju istrage protiv NN i Stanivukovića jer prijavljeno djelo nije krivično djelo, te da je za isti mural SIPA u još jednom slučaju provjeravala navode.
Detektor je u augustu 2025. godine pisao o ovom muralu. Tada je Kemal Gunić, predsjednik udruženja povratnika Banje Luke, naveo kako su incidenti poput ovog murala doveli do smanjenja broja povratnika u ovom gradu.
“Dođu nama povratnici u kancelariju i prijave to, jer ih vrijeđa, uznemirava, a ne smiju oni sami policiji, plaše se”, kazao je tada Gunić.
Ratko Mladić je u Haagu osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid i druge zločine u BiH. Njemu je najnovijom odlukom Međunarodnog mehanizma za krivične sudove odbijen zahtjev za sedmodnevni dopust.
Zabrana veličanja ratnih zločinaca ili negiranja ratnih zločina uvedena je izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Valentin Inzko u julu 2021. godine.
