Poznata sarajevska voditeljica Emela Burdžović i doktor Ismet Gavrankapetanović nedavno su postali žrtve online prevare. Riječ je o fotomontaži ili lažnom videu u kojem je iskorišten lik Burdžović i ime Gavrankapetanovića za promociju i prodaju navodnog “lijeka za vid”. U videu se navodi da se receptom, koji je moguće napraviti kod kuće, vid vraća za 30 sekundi.
“Krenula je lavina poruka, molbi da ljudima dam više informacija. Nekoliko puta sam oglasila da se radi o lažnom sadržaju, ali poruke nisu prestajale dolaziti. Stari, mladi, različiti profili ljudi koji vape za pomoći”, govori Emela Burdžović.
Za nju je ovo krađa identiteta i zloupotreba nje i doktora Gavrankapetanovića.
“Iskorišten je određeni autoritet i jednog i drugog u javnosti. No, mene više zabrinjava zloupotreba neukih, naivnih, očajnih ljudi koji u to povjeruju”, dodaje ona.
Psiholog Remzija Šetić kaže da bh. društvo ima veoma mali procenat digitalne pismenosti, a ujedno je i društvo koje još uvijek visoko vjeruje objavama u medijima, reklamama, i podložno je manipulacijama.
“Procjenjujem da će ovakve manipulacije kod određenog broja građana proizvesti efekat da podlegnu takvoj manipulaciji i da onaj koji je manipulirao ima određeni benefit od toga. Naravno, za ovakve događaje društvo treba da ima spreman odgovor, a on mora biti efikasno sankcionisanje i sprečavanje manipulacije građana”, govori psiholog Remzija Šetić.
Gavrankapetanović kaže da su ovakvi slučajevi gruba zloupotreba njegovog imena u reklamiranju lijekova na internetu i da se radi o krivičnom djelu kojim treba da se bavi policija.
“Ljudi koji gledaju ne trebaju biti naivni i nasjedati na prevare. Nikada nisam i nikada neću reklamirati bilo kakav lijek jer je to za ljekara neetično”, kaže Gavrankapetanović.
Razočarani u rezultate istraga u sličnim slučajevima, ni on ni Burdžović nisu prijavili ovaj slučaj policiji.
Zloupotrebu ličnih podataka od strane fizičkih osoba u kontekstu digitalnih manipulacija i lažnog oglašavanja teško je dokazati zbog složenosti, kaže tužilac Tužilaštva Kantona Sarajevo Nermin Keranović. Jedan od razloga je digitalno okruženje u kojem počinitelji kroz razne metode mogu sakrivati tragove i identitete.
“Potrebno je precizno utvrditi na koji način su lični podaci pribavljeni, gdje i kako su iskorišteni, te povezati te radnje s konkretnom fizičkom osobom. Digitalni tragovi su prolazni, često se nalaze na serverima izvan BiH, a saradnja sa stranim pružateljima usluga zahtijeva dodatno vrijeme i formalne procedure”, objašnjava on.
Sve češće krađe identiteta na internetu. Foto: Pixabay
Proces prikupljanja i validacije dokaza zna biti dugotrajan i zahtjevan, govori.
“Pravna i institucionalna infrastruktura za procesuiranje ovakvih djela postoji, ali kapaciteti su i dalje ograničeni u odnosu na brzinu kojom se razvijaju nove tehnologije i obrasci kriminalnog ponašanja. U tužilaštvima i policijskim agencijama postoji specijalizacija za informatički kriminal, te su ostvareni određeni rezultati u praksi”, kaže tužilac upozoravajući da resursi nisu uvijek dovoljni da odgovore na sve izazove.
“Potrebno je kontinuirano ulaganje u obuku, tehničke alate i međunarodnu pravnu pomoć kako bi se efikasno pratili trendovi i pravovremeno procesuirala ovakva djela”, navodi Keranović.
Svoje iskustvo o krađi identiteta podijelila je na društvenim mrežama i pjevačica Džejla Ramović, koja je navela da je njen glas korišten za reklamiranje uz pomoć vještačke inteligencije, bez njenog pristanka.
Psiholog Remzija Šetić kaže da krađa identiteta na internetu, posebno poznatim osobama, u prvoj fazi prouzrokuje stanje šoka i doživljaj lične ugroženosti, koji potom izazivaju anksioznost, zabrinutost i strah. Naglašava da koliko će se uspješno svaka od osoba nositi s krađom identiteta zavisi od njenih ličnih kapaciteta, prijašnjih iskustava i stepena ugroženosti situacijom.
“Pojavit će se gubitak povjerenja i čak nesigurnost u buduće događaje, eventualne dugoročno negativne posljedice po osobu i njen identitet, njen sam razvoj karijere. Zbog toga je jako važno da se informacija o zloupotrebi nečijeg identiteta odmah prijavi, objavi i spriječi manipulacija, jer time se štiti ličnost osobe koja je zloupotrijebljena, štiti se njen dignitet, vraća se sigurnost i povjerenje”, smatra Šetić.
Detektor je ranije pisao o posljedicama koje trpe žrtve krađe identiteta. Za neke, osim psiholoških, posljedica znači gubitak porodice, posla i ugleda.
Prema odredbama novog Zakona o zaštiti ličnih podataka, čija primjena počinje ovog oktobra, “lični podatak je svaki podatak koji se odnosi na fizičko lice čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi”. To su ime i prezime, fotografija, jedinstveni matični broj, registarski broj tablice automobila ili svaki drugi podatak na osnovu kojeg se može utvrditi identitet nekog lica, ili je takav identitet već utvrđen. Osim toga, prema tvrdnjama Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH, neiscrpan je broj podataka koji sami po sebi, ili u kombinaciji s drugim podacima mogu predstavljati lični podatak.
Do početka osmog mjeseca ove godine zloupotreba podataka smatrala se krivičnim djelom isključivo kada je počinjena od strane ovlaštenih službenih ili vojnih lica, čime su brojni slučajevi ostajali van dometa krivičnog gonjenja. Izmjenama zakona, zloupotreba ličnih podataka od strane fizičkih osoba sada je jasno definirana kao krivično djelo. Izmjenama su obuhvaćeni i digitalno uznemiravanje i psihološko nasilje putem interneta, zlostavljanje djece putem interneta, uključujući grooming, upoznavanje s pornografijom i iskorištavanje u pornografske svrhe, psihičko nasilje, femicid.
Saša Petrović. Foto: Detektor
Saša Petrović, viši inspektor iz sektora za borbu protiv terorizma i kompjuterskog kriminala u Federalnoj upravi policije, kaže kako ova promjena predstavlja značajan iskorak u zaštiti građana, posebno u kontekstu sve učestalijih slučajeva korištenja ličnih podataka – poput imena, fotografije ili drugih identifikatora – za kreiranje lažnih reklama putem alata vještačke inteligencije, često uz zloupotrebu identiteta javnih ličnosti.
“Ove izmjene su uveliko olakšale rad policije, tužilaštava i sudova u Federaciji BiH, omogućivši efikasnije otkrivanje, procesuiranje i sankcioniranje počinilaca koji neovlašteno koriste lične podatke građana u komercijalne, manipulativne ili štetne svrhe”, navodi Petrović.
U pripremi ovog teksta razgovarali smo i s voditeljicom iz Sarajeva koja, zbog posla, nije željela da njeno ime bude objavljeno, a čije su slike s Facebook profila objavljene na profilu lažne doktorice na platformi X. Iako je slučaj prijavila Federalnoj upravi policije, osim brisanja profila, nije došlo do otkrivanja počinilaca.
Tužitelj Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona Kemal Maksumić kaže kako svako od nas u svom mobilnom telefonu posjeduje ogroman broj jako važnih ličnih podataka svake vrste, čiji gubitak može donijeti velike posljedice po privatni i poslovni život.
“Vrlo je važna edukacija građana o sigurnom korištenju interneta, upotrebi i sigurnosti vlastitih lozinki, korištenju društvenih mreža i upoznavanju sa svim mogućim vidovima prevara na internetu”, kaže tužilac.
U odnosu na primjere krađe identiteta, on smatra da je riječ o jako raširenoj pojavi, gdje se upotrebom tehnologije zloupotrebljavaju lični podaci javnih osoba, te neovlaštenom obradom slike i zvuka, građani dovode svjesno u zabludu, u pogledu kvalitete određenih proizvoda koji se nude na tržištu, čime se posredno ostvaruje profit, na osnovu neovlaštene upotrebe tuđeg identiteta, i ostvaruje imovinska korist.
Maksumić ohrabruje građane koji se nađu u situaciji krađe identiteta da prijave slučaj Federalnoj upravi policije, koja ima Odjel za cyber kriminal. Dodaje da su tužiteljstva u BiH i policijske agencije proteklih godina unaprijedili svoje kapacitete za borbu protiv kompjuterskog kriminala. Međutim, kako tvrdi, postoji potreba za boljom strategijom i većim brojem stručnih istražitelja, jer krivična djela u online prostoru svaki danom postaju sve raširenija i raznovrsnija.
