Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, i Andrej Plenković, hrvatski premijer, potpisali su, kako je navedeno, “historijski” projekat u okviru Inicijative Tri mora, koji je objavljen na stranici Vlade Republike Hrvatske.
Realizacijom tog projekta, koji se odnosi na pravac Split – Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (Bosna i Hercegovina) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik / Travnik, i pravac Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu, te odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla, osigurava se diverzifikacija pravaca i izvora prirodnog plina koji će omogućiti energetsku neovisnost naše zemlje.
Potpisivanju je prethodila telefonska sjednica Vijeća ministara BiH na kojoj je odobreno potpisivanje sporazuma.
Nedavno je Federacija BiH dobila izmijenjeni Zakon o Južnoj interkonekciji, koju će graditi američka kompanija “AAFS”. Dio delegata Doma naroda FBiH pozvao je na transparentnost ugovora i procesa, naglašavajući zaštitu interesa Federacije.
Sumnja u transparentnost postupka
Tokom 2025. godine odlučeno je da će Južnu interkonekciju raditi firma “BH Gas”, ali je naknadno zakon promijenjen pa je taj zadatak dobila američka kompanija, što je u javnosti otvorilo pitanje transparentnosti ugovora i procesa, o čemu je Detektor ranije pisao.
Joseph Flynn, direktor američke kompanije “AAFS”, rekao je kako će ova kompanija upravljati kompletnim projektom, ne obrazlažući detalje. On tada nije detaljisao ni o aktivnostima svog brata Michaela Flynna, koji je angažovan kao lobista Republike Srpske,
Flynn, na pitanje da li će kompanija “AAFS” biti na ekonomskom forumu koji njegov brat planira organizovati u Banjoj Luci, rekao je da nije upoznat s tim događajem.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Interationala, kaže da je samo mijenjanje zakona bilo sporno u startu, odnosno samo navođenje investitora bez javne procedure te zanemarivanje državne imovine, uz obećanja da će se to naknadno uraditi.
“I šta će se desiti ako se to pitanje ne riješi? Šta će se desiti sa samim projektom, odnosno hoće li to dovesti do dodatnih rizika po BiH, u smislu da se investitor, kojem je svašta nešto obećano, onemogući u provođenju onoga što mu je obećano i zbog toga što ovdje nisu ispunjeni pravni uslovi? I šta ako neko ospori ustavnost cijele ove priče zbog toga što nije ispoštovana odluka o zabrani raspolaganja državnom imovinom?”, kaže Korajlić.
Sporazumom se uređuju osnove saradnje i zajedničke izgradnje interkonekcije, pri čemu svaka država realizuje dio projekta na svojoj teritoriji, u skladu s vlastitim zakonodavstvom. Nadležna tijela za provedbu sporazuma su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske.
Projekt ima za cilj diversifikaciju pravaca i izvora snabdijevanja prirodnim gasom, kao i jačanje sigurnosti opskrbe u Bosni i Hercegovini, koja se trenutno snabdijeva gasom iz jednog pravca.
Američka ambasadorica u Hrvatskoj Nicole McGraw izrazila je na mreži X zadovoljstvo na unapređenju interakcijskog plinovoda.
“Jačanje regionalne energetske povezanosti ključno je za dugoročnu energetsku sigurnost u regiji Tri mora. Ponosni smo što Sjedinjene Američke Države podržavaju ovaj važan napor”, navela je ambasadorica.
Upozorenje Evropske unije
Prošle sedmice Evropska unija je upozorila Bosnu i Hercegovinu zbog Južne interkonekcije. Šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca je rekao da se propisi koji se odnose na Južnu interkonekciju moraju usladiti s propisima EU, ali i obavezama koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i procesa evropskih integracija.
Ranije je portal Istraga.ba pisao da je sredinom aprila ove godine Soreca poslao pisma Borjani Krišto i federalnom premijeru Nerminu Nikšiću gdje je naveo “da prilikom izrade i usvajanja zakonodavnih akata u energetskom sektoru, s dužnom pažnjom razmotre i obaveze koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i procesa evropskih integracija”.
“Da bi se održao zamah u procesu pristupanja, neophodno je da sve zakonodavne izmjene i dopune u energetskom sektoru, uključujući gas, doprinose ispunjavanju pristupnih obaveza BiH. Da bi se to postiglo, ključno je da se nacrti zakona temeljito koordiniraju interno unutar zemlje, kao i s relevantnim službama Evropske komisije, što podrazumijeva dijeljenje nacrta zakonodavstva radi procjene u ranoj fazi procesa izrade, čime se osigurava usklađenost sa EU standardima”, navedeno je u pismu od 13. aprila.
Također, navodi se da BiH može nastaviti s napretkom na svom evropskom putu i izbjeći propuštanje prilika za daljnju integraciju, kao i finansijskih prilika, uključujući i prilike pod okriljem Reformske agende.
Sjednica Vijeća ministara. Foto: Vijeće ministara
Projekti od zajedničkog interesa
U jednoj od stavki iz sporazuma je navedeno da je projekat “prepoznat i potvrđen kao projekat od strateškog značaja na nacionalnoj, regionalnoj i evropskoj razini”.
Također se navodi da se na ovaj način uspostavio okvir za institucionalnu, tehničku i regionalnu saradnju za provedbu plinovoda koji prelaze državne granice u skladu sa Ugovorom o funkcioniranju EU, Ugovora o Energetskoj zajednici i načelima transparentnosti.
U sporazumu je navedeno da on “polazi od zajedničkog interesa za jačanje sigurnosti i pouzdanosti opskrbe prirodnim plinom Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine”, uz posebnu pažnju da se, kroz diversifikaciju dobavnih pravaca i potencijalnih izvora opskrbe, uzme u obzir postojeća struktura tržišta plina u BiH.
“S druge strane izričito stoji da će Hrvatska započeti svoje obaveze tek nakon što provede određene studije vezano za ekonomsku isplativost i sve ostalo, tako da ovo i dalje negdje ostaje u zraku i zbog ovih neriješenih pitanja vezano za državnu imovinu. Sad u sporazumu opet se predviđaju neki noviji sporazumi. Nove studije koje je vjerovatno trebalo da su negdje već ranije u radu”, kaže Korajlić.
Ivana Korajlić. Foto: Detektor
Garant BiH za kupovinu plina
Prema sporazumu, svaka ugovorna strana osigurat će pripremu, finansiranje i izgradnju dijela gasovoda na svojoj teritoriji. Nabavka radova, robe i usluga provodit će se u skladu s važećim propisima o javnim nabavkama i pravilima finansiranja, uz primjenu principa transparentnosti i nediskriminacije.
Također je predviđeno da se prije početka radova zaključi poseban sporazum kojim će se urediti minimalni zakup transportnih kapaciteta, kao i da realizacija projekta zavisi od uspješno provedenih tržišnih testova i ekonomske opravdanosti.
Sporazum obuhvata i pitanja upravljanja, održavanja i kontrole sistema, koja će biti uređena posebnim aktima, kao i pojednostavljenje procedura za prelazak granice radnika i opreme tokom realizacije projekta.
U slučaju eventualnih sporova, oni će se rješavati pregovorima i konsultacijama, a ukoliko to ne bude moguće, diplomatskim putem.
Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto je, na novinarsko pitanje kako komentariše da je Hrvatska u sporazum “ugradila” da će krenuti s gradnjom tek nakon ispitivanja isplativosti odnosno tržišta, odgovorila da je to normalno.
“Sigurna sam da Hrvatska ima svoju strategiju kada je u pitanju i ovaj projekat i svaki projekat ima svoje ekonomske interese, i to ne mislim da će biti problem od strane Republike Hrvatske”, navela je Krišto.
Da li je osiguran način finansiranja?
Ilustracija. Foto: EPA/VASSIL DONEV
Interkonekcija plinovoda između Hrvatske i Mađarske ranije su proglašene projektima od zajedničkog interesa (PCI) i to je omogućilo značajnu finansijsku podršku Evropske unije.
Tada su države dobile bespovratna sredstva iz fonda Connecting Europe Facility (CEF) i povoljne kredite Evropske investicijske banke, čime su troškovi izgradnje znatno smanjeni.
Te dvije države su svoju plinsku infrastrukturu, uz snažan oslonac na evropski novac, realizirale, što je ublažilo finansijski teret za krajnje korisnike.
Međutim, u međuvremenu je Evropska unija promijenila energetsku politiku i počela postepeno ukidati finansiranje novih fosilnih projekata, uključujući plinovode. Projekat između Hrvatske i BiH dolazi u vrijeme kada se ne može računati na evropski novac, stoga se obje države moraju oslanjati na svoja sredstva.
“Sve to, dakle, sa sobom nosi i neka druga pitanja i rizike, a zbog čega cijeli jedan ovako važan međunarodni projekt koji je trebao da osigura energetsku nezavisnost Bosne i Hercegovine jednostavno stavlja sjenu na njega”, rekla je Korajlić.
