Utorak, 7 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

“To su na desetine objava. U nekim objavama se nalaze izmišljeni razgovori sa mnom, izmišljeni intervjui, koji su po nekoliko stranica. Zaista je trebalo puno napora da se sačine ti intervjui. I, naravno, uvijek na kraju tog… navodnog razgovora nude rješenja, a rješenja su nekakvi napici, neki čajevi”, govori za Detektor doktor Jahić, koga su na ovu prevaru upozorili prijatelji na društvenim mrežama.

Zbog straha za zdravlje pacijenata, on je sve pronađene objave prijavio platformi gdje su objavljene, a potom i nadležnim institucijama, koje do danas nisu reagovale.

“Ono što je posebno tragično, što je posebno zabrinjavajuće jeste da, i pored prijava MUP-u, Odjelu za organizirani kriminal, odnosno cyber krimnal, u dva navrata nisam imao nikakav odgovor, nikakve reakcije da bih bio, u krajnjem slučaju, zaštićen”, kaže.

Primjer objave lažnog sadržaja. Foto: Facebook screenshot

Prevare kao ova koju je doživio Jahić vjerovatno neće ni biti procesuirane, jer ih krivični zakon ne prepoznaje, objašnjava Arben Murtezić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine (CEST FBiH). Zaštita u slučaju lažnog predstavljanja odnosi se samo na službena i vojna lica.

“Lažno predstavljanje, za građane takvo djelo ne postoji u Krivičnom zakonu. Činjenica jedna i ne može se pobjeći od toga da su građani u online prostoru manje zaštićeni nego u ovom fizičkom prostoru”, pojašnjava Murtezić, koji je mišljenja da pravosuđe mora unaprijediti svoje sisteme zaštite za građane u internet prostoru.

Banjalučki advokat Aleksandar Jokić smatra da bi se prevare u online prostoru nad građanima mogle tretirati samo kroz zloupotrebu ličnih podataka i da bi se za to moglo prekršajno odgovarati pred Agencijom za zaštitu ličnih podataka.

“Što se tiče pravosuđa, ono nije u mogućnosti da reaguje na takve slučajeve”, kaže Jokić.

Napuštanje države zbog online zloupotrebe

Pravosudne institucije nisu reagovale ni u slučaju Seada Agića, koji se već dvije godine sam bori protiv krađe identiteta na Facebooku. Nepoznata osoba napravila je desetine Facebook profila s njegovim i imenom njegove kolegice, gdje su objavljivane lažne prepiske između njih dvoje. Te laži su zauvijek promijenile njihove i živote njihovih porodica. Agićeva kolegica je napustila posao, a on razmišlja o odlasku iz države u kojoj institucije smatraju da ovo što mu se desilo nije krivično djelo.

“U ovoj situaciji jedino je rješenje možda da odem u drugu državu, mislim da će možda stati na moju stranu što se tiče društvenih mreža, gdje ću biti sigurniji. Ne osjećam ovdje sigurnost”, kaže on prisjećajući se kako je bilo teško objasniti okolini šta se dešava.

Profesorica prava na Univerzitetu u Velikoj Britaniji Edina Harbinja objašnjava da je Zakon o zaštiti ličnih podataka u BiH poprilično zastario, kao i veći dio zakonskih normi koje ne prepoznaju probleme u online prostoru.

“Izmjenom Zakona o zaštiti ličnih podataka mogli bi se donekle kod povrede ličnih podataka regulisati i dio krađe identiteta i zloupotrebe ličnih podataka u različite svrhe, pa i u kriminalne”, govori ona.

Smatra da će se problemi u pogledu napretka tehnologije i usavršavanjem umjetne inteligencije značajno povećati u budućnosti i da je potrebno brže i adekvatnije reagovati s dopunama zakona.

Aleksandar Jokić, advokat. Foto: BIRN BiH

Jokić smatra da se, u nedostatku zakonskih uređenja, građani moraju više štititi u online prostoru i brinuti i o drugim korisnicima, kao i sadržaju koji postavljaju, razmišljajući da li on može negativno uticati i na druge.

“Mislim da mi čak nismo ni svjesni koliko to može da utiče na druge ljude kada iznosimo lažne podatke, kada se lažno predstavljamo, pogotovo danas u 21. vijeku, kad smo svi izloženi komentarima svih ljudi, ovo je ozbiljno pitanje i šteta koja se tim postupanjem može pričiniti licima jeste nemjerljiva”, kaže on poručujući da je potrebno takve zloupotrebe prijavljivati kako bi se pokušalo unaprijediti polje djelovanja.

Sead Agić je odlučio zbog svega što je doživio da se povuče s društvenih mreža, a to mu onemogućava napredovanje u poslu.

“Nadam se da će ova priča da potakne institucije da naprave veću sigurnost korištenja društvenih mreža. Jer ja sam dosta ugrožen što se tiče ove situacije”, kaže.

Najčitanije
Saznajte više
Bh. navijači sa zastavama s ljiljanima. Foto:N1
Može li zastava s ljiljanima biti zakonski zabranjena u Republici Srpskoj?
Nakon što je u Republici Srpskoj od početka godine izdato više od 40 prekršajnih naloga zbog isticanja zastave Republike Bosne i Hercegovine, Udruženje veterana “Garda Panteri” podnijelo je inicijativu za donošenje zakona kojim bi se uredilo koje se zastave mogu isticati na teritoriji ovog entiteta. Dok zagovornici ove ideje tvrde da je riječ o simbolu koji izaziva podjele i provokacije, pravni stručnjaci smatraju da za zabranu zastave Republike BiH ne postoji ustavni ni zakonski osnov te najavljuju osporavanje svake eventualne odluke pred nadležnim sudovima.
Džermin Pašić tvrdi da se VSTV oglušava na njegove pritužbe
Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) ne reaguje na pritužbe i urgenciju koje je zamjenik glavnog državnog tužioca Džermin Pašić uputio ovoj instituciji a u kojima ukazuje na grubo ugrožavanje prava, nezavisnosti i ovlaštenja, dok iz Vijeća navode da je o njegovim podnescima odlučivala nadležna komisija.