Vesna Pirija dobila je jedan od najtežih zadataka u pravosuđu – da smanji korupciju među sudijama i tužiocima kroz otkrivanje imovine koju su stekli nelegalno. Pozicija na koju je imenovana potpuno je nova, kao i odjel unutar krovne pravosudne organizacije, pa su i očekivanja velika.
Evropska unija smatra ovaj proces jednim od najvažnijih za približavanje BiH prema Uniji. U izvještajima rađenim za EU, godinama se naglašava visok nivo korupcije unutar samog pravosuđa, zbog koga građani gube povjerenje u rad sudija i tužilaca.
Pirija kaže da i ona želi promijeniti percepciju građana. Ali ona ne vjeruje da je korupcija toliko prisutna unutar pravosuđa. Zato umjesto njenog razotkrivanja, ona želi dokazati da je korupcija tek neznatna. Njena misija je dokazati da su sudije i tužioci najrespektabilniji članovi društva, koji odgovorno i profesionalno rade svoj posao.
“Samo bih voljela da naglasim da zaista trebamo da napravimo odmak od senzacionalističkih priča kako je takvih slučajeva nepravilnosti jako puno i zapravo da je samo pitanje vremena i samo pitanje ove prve provjere kada će sve to isplivati na vidjelo”, kaže Pirija.
Vesna Pirija prilikom predstavljanja Odjela za provođenje postupka po izvještajima. Foto: Detektor
Kao pravnica u ranim četrdesetim, Pirija nema tužilačkog ni sudijskog iskustva. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Sarajevu 2008. godine, magistrirala 2014. na temi o ulozi Suda pravde Evropske unije u stvaranju prava EU, a trenutno je doktorand na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
U jedinom dosadašnjem radnom iskustvu u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, bila je posvećena pitanjima ravnopravnosti spolova, borbi protiv diskriminacije, upravljanju pravosuđem i alternativnim načinima rješavanja sporova.
Kada odgovara na pitanja, ne čini se da Pirija dijeli frustraciju građana stanjem u pravosuđu, percepcijom koju imaju o radu i korupciji sudija i tužilaca, niti kašnjenjem s provjerom imovine.
Dok su se prikupljali imovinski kartoni sudija i tužilaca, Odjel za provođenje postupka po izvještajima, kojim Pirija rukovodi, stigao je provjeriti 11 imovinskih kartona. Ona ovaj tempo ne smatra mjerodavnim, ali priznaje da ne očekuje da će prije aprila 2026. biti provjerena imovina onih koje je VSTV imenovao na pozicije sudija i tužilaca prije marta 2025. godine.
Na ove pozicije trenutno čeka najmanje 250 pravnika. Oni su imenovani, ali nikada nisu stupili na funkciju jer je Izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u određeno da im se prije toga moraju provjeriti imovinski izvještaji.
“Nosioci pravosudnih funkcija koji čekaju stupanje na dužnost jesu apsolutni prioritet. I (…) smatram da kapaciteti Odjela odgovaraju zapravo tom zahtjevu”, kaže šefica Odjela za provođenje postupka po izvještajima.
Njeno shvatanje uveliko se razlikuje od najava iz VSTV-a i međunarodnih partnera da će Odjel detaljno svake godine provjeravati imovinu svih sudija i tužilaca, a ne samo onih koji su trenutno u procesu imenovanja.
“Mi svakako nećemo moći obraditi sve u okviru jedne kalendarske godine, odnosno u jednom izvještajnom periodu”, priznaje Pirija.
“Ali to ne znači da izvještaji istih nosilaca pravosudnih funkcija u narednom izvještajnom periodu neće doći na red. Dakle, postupak je kontinuiran i kad-tad će biti obuhvaćeni svi nosioci pravosudnih funkcija za sva izvješća. I samo da dodam još jednu jako bitnu stvar – kada provjeravate izvještaje, ne fokusirate se samo na izvještaj za tu konkretnu godinu, nego uspoređujete s prethodnim izvještajima, kako biste zapravo vidjeli kretanje priliva i odljeva, i ujedno potvrdili vjerodostojnost onoga što je napisano za tu konkretnu godinu”, objašnjava Pirija.
Odjel ima tek polovinu popunjenih pozicija, ali ga Pirija nastoji prikazati funkcionalnim. Ona ni u jednom odgovoru ne može precizirati rokove u kojima će se posao vraćanja povjerenja u pravosuđe, koji je godinama odlagan, riješiti.
Navodi kako se trenutno provjerava 70 od ukupno 250 imovinskih kartona koji su označeni prioritetima. Njihove kartone Odjel se nada provjeriti do aprila 2026. godine.
“Nezgodno je davati prognoze s obzirom da je ovo prvi postupak izvještavanja, ali nam je apsolutni cilj da bar ovih 250 izvještaja (…) bude provjereno u ovom izvještajnom periodu”, kaže Pirija.
Nesigurnost s rokovima i procesom provjere Pirija opravdava uspostavljanjem radnih odnosa, saradnje sa institucijama i organizacijama, ali i odlukom Državne agencije za zaštitu ličnih podataka, koja je naložila da se imovinski kartoni šalju poštom umjesto da ih sudije i tužioci direktno unose u elektronski sistem.
Zbog toga uposlenici Odjela moraju ručno unositi podatke za koje će sistem potom sam moći izračunati odnos priliva i odliva, što podrazumijeva redovnu provjeru koja je propisana Izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u 2023. godine.
Pirija kaže kako cjelokupni proces provjere imovinskih kartona nosilaca pravosudnih funkcija otežava nizak stepen digitalizacije na kojem se nalaze pojedine institucije i organizacije, zbog čega se podaci razmjenjuju poštom.
Luigi Soreca, Sanin Bogunić i Vesna Pirija na otvaranju Odjela za provođenje postupka po izvještajima. Foto: Detektor
Odjel kojim rukovodi jedan je ključnih prioriteta u reformi pravosuđa koje BiH mora ispuniti u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Državni ministar pravde Davor Bunoza kazao je nedavno da su brojni međunarodni izvještaji posljednjih godina upozoravali na loše stanje u bh. pravosuđu, posebno ističući slučajeve neobjašnjivo stečene imovine kod pojedinih pravosudnih dužnosnika.
Pirija to tek vidi kao pogrešan i negativan stav prema kojem se od Odjela očekuje da otkrije nepravilnosti. Kaže kako će se Odjel baviti otkrivanjem sukoba interesa, te nespojivosti funkcija sudija i tužilaca s drugim javnim funkcijama.
“Taj zakonski okvir je nešto uži u odnosu na očekivanja i u odnosu na ono što se publicira prema javnosti, a naš odjel nema istražnu ulogu. On ima ulogu da otkrije istinitost, cjelovitost, odnosno vjerodostojnost navoda u izvještajima”, navodi Pirija.
Šef Delegacije Evropske unije u BiH Luigi Soreca je tokom otvaranja Odjela naglasio da on mora prevazići uska administrativna shvatanja i da dostavljanje izvještaja o imovini i interesima nije samo administrativna formalnost, već važan instrument za unapređenje transparentnosti, borbu protiv sukoba interesa i detektovanje imovine sumnjivog porijekla.
On je naveo i primjer Albanije, gdje je prije nekoliko godina pokrenut proces vetinga sudija i tužilaca, koji je znatno rigorozniji u provjeri imovine. Tada je gotovo polovina svih sudija i tužilaca ostala bez posla – neki su otkaze dali sami, a neki su ih dobili nakon otkrića korupcije.
Odjel za provođenje postupka po izvještajima u BiH je do 9. septembra 2025., kada je bio krajnji rok za predaju imovinskih kartona, zaprimio 1.417 izvještaja sudija i tužilaca za 2024. godinu. Za nosioce koji nisu predali imovinski karton Odjel vrši provjere prije prijave Uredu disciplinskog tužioca.
“Pazite, posljedice su jako ozbiljne. (…) U pitanju je potencijalni disciplinski postupak, tako da jednostavno želimo da budemo apsolutno sigurni u tačnost naših podataka i razloge za nedostavljanje, jer, na kraju krajeva, sudije i tužioci su ljudi i naravno da postoje i opravdani razlozi, što treba uzeti u obzir”, kaže Pirija.
Ona nije mogla sa sigurnošću reći da li će po završetku ovih provjera imena onih koji nisu podnijeli imovinski karton biti javno objavljena.
“Ovu odluku treba donijeti institucija, tako da ja baš i nisam nadležna i da u ovom momentu dam takav odgovor. Ali ono što je sigurno jest da će protiv takvih nosilaca pravosudnih funkcija biti poduzete mjere koje su propisane zakonom”, navela je šefica odjela zaduženog za povećanje transparentnosti unutar pravosuđa.
Za 1.417 izvještaja, koliko je Odjel zaprimio za 2024. godinu, Pirija nije sigurna kada će biti objavljeni. Dosad provjereni imovinski kartoni su dostupni na stranici VSTV-a pod profilima nosilaca imovinskih funkcija, ali ni na jedan način nisu izdvojeni od neprovjerenih.
Prema trenutnim podacima, najmanje 250 imovinskih kartona proći će kroz dodatnu provjeru.
“Svi oni izvještaji u kojima se uoče kriteriji rizika, također spadaju pod obavezu dodatnog provjeravanja. Samo je pitanje prioritetizacije i da li će kapaciteti našeg odjela dozvoliti, i u kojoj mjeri će dozvoliti, da takvi izvještaji budu provjereni”, navodi Pirija.
