Mjesto na kojem je ove godine trebao biti otvoren Blok 7 Termoelektrane Tuzla je danas samo rasuti šljunak, žbunje i drveće. Ugovor za njegovu gradnju potpisan 2014. godine i kroz godine problema nakupljala su se uzaludna trošenja javnog novca. Samo za pripremu mjesta gradnje potrošeni su milioni maraka. Entitetske vlasti potvrdile su Detektoru da je ugovor raskinut ali da još uvijek razgovaraju sa kineskim partnerima kako bi se izbjegla skupa međunarodna arbitraža.
Koliki je stvarni trošak neuspjeha sa blokom 7 trenutni ministar energetije, industrije i rudarstva Federacije Vedran Lakić boji se i izgovoriti.
“Ako bi to određeni ekonomski stručnjaci, vještaci, uzeli da sabiraju, ja mislim da se ta brojka ne bi mogla napisati na jednom listu”, kaže Lakić.
Od kada je ideja o bloku 7 počela da se razmatra 2006. godine, bilo je nekoliko mogućnosti koje nikada nisu provedene sve do 2018. godine kada se Federacija odlučila zadužiti za milijardu i pol maraka da bi sa kineskim konzorcijem izgradila novi blok u Tuzli.
Mirsad Čamdžić, član Odbora za energiju Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, za Detektor je kazao kako to nije sve što je predstavljalo izazov u cijeloj priči sa kineskim konzorcijem.
„Što se tiče same projekcije i samog početka izgradnje ovog bloka, on bio uvijek obavijen velom nekih kontroverzi i da je transparentnost u ovom slučaju poprilično izostala. I mi kao zastupnici nismo mogli imati sve informacije i vjerojatno je zbog toga došlo do mnogo šumova u kanalu“, kaže Čamdžić.
Na problem garancije došao je još jedan – General Electric se povlači se iz svih poslovanja s ugljem, a time i iz Bloka 7. Razlozi su bili dijelom geopolitičke i ekonomske promjene kojima su doprinijeli epidemija koronavirusa i pad globalnog interesa za gradnju elektrana na ugalj. Gotovo u isto vrijeme, 2020. godine, 14 godina nakon inicijalne ideje.
Bh. i kineska strana se nisu mogli dogovoriti oko nasljednika američke kompanije. Kineski konzorcij ponudio je kinesku opremu ali su saopštili da je Elektroprivreda odbila taj prijedlog. Ugovor je, s toga, konačno raskinut 2024. godine.
„Ugovor s kineskim partnerima definitivno neće biti realizovan kad je u pitanju blok 7. Razgovara se i rješava. Mislim da su oni čak vratili elektroprivredi neka dio sredstava koji su akontativno bila uplaćena. Naravno, sad još uvijek su u toku ti pregovori da se izbjegne arbitraža. Sad je pitanje pregovora o posljedicama hoćemo li završiti to bez arbitraže ili će se morati ići na arbitražu“, rekao je za Detektor TV premijer Federacije Nermin Nikšić.
Ali Elektroprivreda BiH Detekotru odbija pokazati dokument koji sadrži informaciju o raskidu ugovora. Na molbu za komentar iz Ambasade Narodne Republike Kine, koja je vlasnica konzorcija, također nije odgovoreno.
Ministar Lakić kaže kako se pregovori sa kineskim partnerima dešavaju u posljednjih nekoliko mjeseci i da je tema upravo izbjegavanje arbitraže.
„Većina toga ili najveći dio toga je s kineskim partnerom ispregovarala i mi smo tu u vrlo dobroj poziciji. Ostao je jedan manji dio oko kojih se trenutno još uvijek spori i oko tog problema samo smo u nekakvoj vrsti bojazni da ne dođe do arbitraže. Nastojimo, kao i ovaj veći dio kroz komunikaciju i razgovor doći do apsolutnog razrješenja ovog problema“, kaže Lakić.
Premijer Nermin Nikšić i ministar Vedran Lakić: Ugovor je raskinut, strah od arbitraže. Foto: Detektor
Najveći dio struje Elektroprivrda BiH proizvodi od uglja. Pored propusta da na vrijeme izgradi Blok 7, ova javna kompanija niti vlasti u BiH nikada nisu dovoljno razvile druge izvore koji ne bi koristili ugalj poput obnovljivih izvora pravljenja struje iz sunčeve svjetlosti. Zbog toga se potrošači sada suočavaju sa neizvjesnošću i sasvim izvjesnim poskupljenjima struje.
„Mogu da kažem da je to bilo jedno od najgorih djela protiv energetske sigurnosti Federacije Bosne i Hercegovine. Energetski sektor se nakon toga prepustio jednoj velikoj stihiji nerazvijanju rudarskog sektora, a zbog toga što se nije implementirao Blok 7“, tvrdi ministar Lakić.
Zbog sve većeg manjka u proizvodnji struje, BiH od izvoznika postaje uvoznik električne energije. Zbog toga su ooskupljenja struje i posebne tarife već sada dio svakodnevnice, ali pojedini vide još jednu čak i goru mogućnost. Stručnjak za energetiku Almir Muhamedbegović smatra da bi moglo doći do redukcija električne energije.
„Kupci struje će imati dvije opcije. Jedna opcija je da Elektroprivreda prodaje struju po tržišnoj cijeni, koja je mnogo veća. A druga da, kako Elektroprivreda ne bi imala gubitke, a fali nam struje, onda ćemo uvesti redukcije struje“, objašnjava Muhamedbegović.
Blokovi na ugalj više ne bi trebalo ni da se razmatraju, smatra tuzlanski profesor Mirza Kušljugić.
„Nema Bloka 7, nemamo svrhe više govoriti što bi bilo da su napravili Blok. Nema potrebe da gubimo vrijeme U osnovi mi treba da se okrenemo budućnosti“, objašnjava on.
Mirza Kušljugić: Energetska tranzicija nije dovoljno shvaćena. Foto: Detektor
Prema riječima premijera Nikšića, fokus vlasti, sada kada je jasno da Bloka 7 neće biti, jeste povratak prvenstveno hidrocentralama, a potom vjetroparkovima i solarnim elektranama. Kušljugić daje primjer malih kućnih solarnih elektrana montiranih na balkone kao sliku onoga čemu treba strijemiti.
U pripremi je i Energetska strategija Federacije koja je davno trebala biti napravljena, a koja se sada, kaže ministar Lakić, može očekivati za godinu dana.
I dok BiH još uvijek smišlja plan, druge zemlje uveliko su uvele nove načine proizvodnje električne energije u kojem sada učestvuju i građani sa solarnim panelima. Na taj način se smanjuje opasnost od napada na kritičnu infrastrukturu.
Profesor Kušljugić smatra da se cjelokupni smisao energetske tranzicije sa fosilnih goriva na obnovljive izvore ne objašnjava građanima dovoljno dobro i detaljno.
„Ne treba zaboraviti da se tranzicija ne može provesti ukoliko se paralelno ne radi nadogradnja, modernizacija i digitalizacija prijenosne i distributivne mreže, a o tome se jako malo priča. Dakle, nova paradigma. Novi sistem. Analogija koja se pravi je otprilike je sljedeća: trebate da zamijenite sve dijelove aviona sistema navigacije, tako da putnici svo vrijeme lete u tom avionu i ne osjete“, kaže Kušljugić.
