Subota, 31 januara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

U saopštenju Suda se navodi da će, potvrđivanjem presude kojom je Dodiku izrečena mjera sigurnosti, prema njemu nastupiti i pravne posljedice koje su po prirodi različite od mjera sigurnosti.

Mjera sigurnosti, kako pojašnjavaju iz Suda, predstavlja krivičnopravnu sankciju te je vezana usko za inkriminisane radnje, odnosno dužnost koju je u konkretnom slučaju Dodik obnašao u momentu poduzimanja inkriminisanih radnji kao predsjednik RS-a.

“S druge strane, pravne posljedice osude, nisu krivičnopravna sankcija, zbog čega se iste ne utvrđuju, ne izriču i ne unose u presudu, s obzirom na to da nastupaju po automatizmu, odnosno sili zakona. Upravo ih takva priroda i odvaja od krivičnopravnih sankcija kakva je, naprimjer, mjera sigurnosti koja mora biti izrečena presudom da bi bila primijenjena“, navodi Sud.

Također se dodaje da će pravne posljedice osude nastupiti po sili zakona i “i očigledno obuhvatiti širi aspekt zabrane djelovanja od onog koji je sadržan u samoj mjeri sigurnosti“.

Prema članu Krivičnog zakona BiH za koji je Dodik i osuđen, pravne posljedice osude su prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, kao i zabrana vršenja i sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.

Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

On je prvostepenom presudom 26. februara osuđen na godinu dana zatvora, te mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS-a u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude.

Miloš Lukić je, kako se navodi u drugostepenoj presudi, oslobođen, jer nije dokazano da je u svojstvu vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” RS-a potpisao obrazac, čime je omogućio objavljivanje ukaza koje je potpisao Dodik.

Najčitanije
Saznajte više
Nakon dorade potvrđena optužnica za zločine u Doboju

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv Seada Arnautovića i Samira Mehinovića zbog zločina protiv ratnih zarobljenika na području Doboja tokom 1992. godine.
Estonski ministar vanjskih poslova traži zabranu za ruske borce
Margus Tsahkna, ministar vanjskih poslova Estonije, predložio je svojim evropskim kolegama da zabrane ulaz u Evropsku uniju svim borcima u ruskoj vojsci. Ta država već je sačinila “crnu listu” od skoro 300 takvih osoba. Nije poznato da li se među njima nalaze i borci iz BiH.
Potvrđena optužnica protiv Mevlida Jašarevića
Vojinu Pavloviću odgođeno izvršenje kazne zatvora
Ustavni sud BiH odbio apelaciju osuđenog za zločine u Hadžićima