Nakon što je objavljeno saopštenje da je potvrđena presuda kojom mu se zabranjuje obavljanje funkcije i izriče godina dana zatvora za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske je medijima izjavio da će on nastaviti obavljati svoje poslove.
“Pozivam moje saradnike da odbiju bilo kakvu mogućnost da se provedu vanredni izbori za predsjednika i da se angažuje policija i svi da ne dozvole nikakvo glasačko mjesto, mogu da glasaju izvan Republike Srpske za takvo nešto“, naveo je na konferenciji za medije.
Prema odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, izabranom funkcioneru mandat prestaje prije vremena danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže ili kojom mu je izrečena mjera bezbjednosti zabrane obavljanja funkcije, objašnjava Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije BiH za Detektor.
Ona je najavila pokretanje postupka oduzimanja mandata Dodiku čim dobiju presudu Suda BiH.
“Nakon što mi dobijemo saznanja i original presude, 15 dana je rok za donošenje odluke Centralne izborne komisije po ovom pitanju“, kazala je Hadžiabdić objašnjavajući da danas po službenoj dužnosti i saznanju šalju zahtjev Sudu BiH za dostavljanje otpravka presude.
Sud BiH je danas poslao saopštenje da je potvrđena prvostepena presuda, ali presuda u cijelosti još nije dostupna javnosti.
Hadžiabdić je objasnila da nakon pokretanja postupka oduzimanja mandata postoji rok predviđen za žalbe – kako na odluku, tako i na rješenje.
“Trajale su te procedure i po mjesec-dva, jer se događalo da je potrebno neko vrijeme da dokazi stignu u CIK BiH, onda mi donesemo odluku, pa onda onaj čije je pravo povrijeđeno uloži žalbu, pa po toj žalbi rješava Sud BiH“, kazala je Hadžiabdić, objašnjavajući da CIK ima iskustvo u ovakvim postupcima.
Ona je objasnila da samo postupak po žalbi koji rješava Sud BiH može trajati cijelu sedmicu.
Dario Jovanović, projekt koordinator Koalicije “Pod lupom”, navodi da postoje dvije odredbe zbog kojih CIK treba razriješiti funkcije Milorada Dodika, ali i rok predviđen za oduzimanje mandata.
“CIK će tražiti presudu jer mora imati crno na bijelo. Onog trenutka kad im presuda bude dostavljena, oni imaju 15 dana roka da postupe”, kaže Jovanović objašnjavajući da rok teče od trenutka kada presuda bude zaprimljena.
Milorad Dodik se, zbog pravosnažne presude, a nakon odluke CIK-a BiH, neće moći kandidovati niti biti imenovan na bilo koju funkciju.
“On neće moći definitivno obnašati funkciju u izabranoj ili zakonodavnoj vlasti, niti biti kandidat na izborima za jednu od te dvije funkcije“, rekao je Jovanović za Detektor.
On je dodao da će, ukoliko Dodik bude kandidat na listi, CIK BiH odbiti takav prijedlog.
Bivši član Centralne izborne komisije Vehid Šehić za Detektor objašnjava da je predsjedniku RS-a postupak oduzimanja mandata krenuo objavom pravosnažne presude i da taj postupak nije upitan u odnosu na način izvršenja kazne, odnosno mogućeg otkupa godine dane zatvora.
Mjere sigurnosti koje je Sud BiH izrekao, Šehić objašnjava da se mogu odnositi na njegovo buduće djelovanje u politici i da će odrediti njegovu budućnosti.
“To znači da se ne može ni kandidovati šest godina, jer svaka kandidatura je određeni politički potez, on ne može biti predsjednik, odbornik niti ministar“, kazao je Šehić.
Ifet Feraget. Foto: Detektor
Izvršenje kazne
Dodik je na konferenciji nakon presude kazao da Republika Srpska mora odbaciti Državni Sud i Tužilaštvo koji sude na ovaj način.
Kaznu zatvora od godinu dana, na koliko je osuđen, on može otkupiti, i to je jedan od načina za izvršenje presude.
On bi za otkup trebao dati 36.500 KM.
Advokat Ifet Feraget za Detektor pojašnjava da je ovo jedan od načina za izvršenje, a da drugi podrazumijeva javljanje na odsluženje zatvorske kazne.
U slučaju nejavljanja Zavodu za izvršenje kazne zatvora, pritvora i drugih mjera BiH u Vojkovićima, Sud naređuje lišenje slobode i raspisuje centralnu potjernicu.
“Sad će to na neki način biti igra. Da li će on ići na drugu opciju da stvori tenzije, to je pitanje”, navodi Feraget pojašnjavajući da Dodik i u slučaju lišenja slobode može podnijeti zahtjev za otkup kazne.
“I ako ode na odsluženje jedan dan, dva mjeseca, ostatak može ponovo otkupiti”, kaže Feraget.
Dodiku, Radovanu Viškoviću, premijeru RS-a i Nenadu Stevandiću, predsjedniku Narodne skupštine RS-a je u martu ove godine određen pritvor, a potom i raspisana potjernica nakon što su odbili da se jave na ispitivanje u svojstvu osumnjičenih za krivično djelo napad na ustavni poredak.
Mjera pritvora im je ukinuta na ročištima održanim nakon dobrovoljnog pristupanja Državnom tužilaštvu u pratnji advokata.
U periodu od marta do jula Sudska policija, niti bilo koja druga sigurnosna agencija u BiH nisu pokušale uhapsiti Dodika, Viškovića i Stevandića.
Tegeltija, Dodik i Cvijanović na sjednici Narodne skupštine. Foto: BIRN BiH
Najave novog Izbornog zakona u RS-u
Dodik je na konferenciji za medije kazao da je potrebno da Republika Srpska reafirmiše već postojeće zakone.
“Republika Srpska mora pokazati sposobnost da upravlja na prostoru RS-a“, kazao je on.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Izborni zakon ovog entiteta u aprilu 2024. godine, nakon čega ga je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim jer se njime preuzimaju nadležnosti državnih institucija.
Izborni zakon RS-a predviđa da se na teritoriji ovog entiteta neće primjenjivati odredbe državnog Izbornog zakona koje se odnose na izbore za funkcije i pozicije u Republici Srpskoj.
“U odluci je utvrđeno da osporeni zakon nije u skladu s Ustavom BiH i Izbornim zakonom BiH, zato što se osporenim zakonom preuzimaju nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine”, navodi se u odluci Ustavnog suda.
Ustavni sud je zaključio da u državnom Ustavu ne postoje odredbe na osnovu kojih bi se mogla uspostaviti ustavnost osporenog zakona koji je donijela NSRS-a.
Dario Jovanović kaže je uslov da takav zakon bude u skladu sa Ustavom BiH i u skladu sa Izbornim zakonom BiH.
“Nemoguće je predvidjeti odredbe koje nisu u skladu sa Ustavom BiH i Izbornim zakonom BIH. Nemoguće je donijeti odredbe koje nisu u državnom zakonu kako bi se eskivirao državni zakon. Odnosno, moguće je u parlamentarnoj proceduri da se usvoji takav zakon, ali bit će izazvan pred Ustavnim sudom, ali pitanje je u kojem će pravcu sad ići“, kazao je Jovanović.
