Nakon gostovanja glavnog tužioca Tužilaštva BiH u emisiji Radio televizije Republike Srpske (RTRS) 13. aprila 2023. godine, Ured disciplinskog tužioca (UDT) je u svega nekoliko dana formirao predmet protiv njega. Ali gotovo pune dvije godine poslije, još uvijek nije donio odluku da li će podnijeti tužbu u tom predmetu.
Kajganić je tokom gostovanja u emisiji RTRS-a, između ostalog, kazao da se “u javnosti sada smatra da je donesen novi zakon, da taj zakon zabranjuje samo negiranje genocida i da svaka polemika oko toga da li je negdje bio genocid ili nije bio genocid, predstavlja krivično djelo”, te dodao da to nije u skladu s Krivičnim zakonom BiH.
Kajganić je tada rekao za Detektor da nije zvanično niti nezvanično obaviješten o formiranju predmeta protiv njega i da nema namjeru komentarisati odluke Ureda.
“Što se tiče dijela moje izjave, ako je to razlog za navodno formiranje predmeta, ista se odnosila na pojašnjenje obilježja predmetnog krivičnog djela iz Krivičnog zakona BiH”, kazao je tada Kajganić.
Od formiranja predmeta on ne daje izjave za medije, te ni ovog puta nije bio dostupan na upite novinara.
Ured je Detektoru ranije ove godine rekao da još uvijek nije donesena tužilačka odluka u ovom predmetu, a na upit iz kojih razloga, naveli su samo da će ona biti donesena u zakonom propisanom roku.
Glavna disciplinska tužiteljica Alena Kurspahić Nadarević do trenutka objavljivanja ovog teksta nije odgovarala na pozive i poruku Detektora za komentar.
Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove Transparency Internationala u BiH, pojašnjava da nakon formiranja predmeta disciplinski tužilac treba da podnese tužbu kojom će pokrenuti disciplinski postupak i da za to ima dvije godine prije zastare. On dalje dodaje da disciplinski tužilac ima rok od pet godina od trenutka učinjenja, ali dvije godine od trenutka saznanja.
Ukoliko taj period protekne, kako kaže Ožegović, doći će do zastare i disciplinski postupak se neće moći provoditi. Za njega su motivi i razlozi zašto se to u ovom konkretnom predmetu ne radi “već veliko pitanje budući da rok disciplinskom tužiocu ističe”, te bi trebao donijeti odluku u narednim mjesecima.
On smatra da pokretanje disciplinskih postupaka, ali i sami disciplinski postupci predugo traju, što predstavlja jedan od razloga neefikasnosti samog pravosuđa da se unutar svojih redova izbori s nepravilnostima, odnosno da dokaže ili oslobodi nekoga disciplinske odgovornosti.
“Svaki tužilac ili sudija, tako i u ovom slučaju, može dokazati da nije pogriješio, da nije načinio neki disciplinski prijestup. Međutim, previše je dugi period da to i to lice sazna, ali i kompletna javnost, pogotovo kad je u pitanju neko visokopozicionirani u pravosuđu, kao što je glavni tužilac Tužilaštva BiH”, kaže on.
Ovakvog mišljenja je i novinarka Zinaida Đelilović, koja kaže da se često pita gdje je pravda u slučajevima kada sudski procesi traju godinama, ili u ovom disciplinskom slučaju.
Ona smatra da se radi o vrlo jasnoj stvari s obzirom da se snimak ove emisije još uvijek nalazi na zvaničnom YouTube kanalu RTRS-a.
“Laički, šta je to što u konkretnom slučaju disciplinski tužioci ispituju i propituju do danas? Evo i mene, ne kao novinara, nego kao javnost, kao građanina, zanima da li im, pored emisije koja je išla uživo i čiji snimak je i danas javno dostupan, trebaju još neki svjedoci, vještačenja, prikupljanje dokumentacije…, pa se čeka dvije godine da se odnese odluka o disciplinskoj tužbi, kako god ona glasila”, kaže Đelilović.
Detektor je upitao RTRS da li ih je kontaktirao UDT zbog eventualnog izuzimanja emisije na hard disku kao dokaza, ali do objavljivanja ovog teksta nisu odgovorili iz ovog javnog servisa.
Ožegović smatra da bi disciplinski tužilac trebao donijeti bilo kakvu odluku jer se radi o predmetu gdje su informacije vrlo lako dostupne.
“Predugo čekamo i disciplinski tužioci očigledno nisu dovoljno efikasni kao što bi trebalo da budu, pogotovo kad uzmemo u obzir i da sam postupak koji slijedi nakon pokretanja podnošenjem tužbe jeste vrlo neefikasan, vrlo spor, trom, i na kraju, i zaprijećene sankcije uopšte nisu toliko odvraćajuće, pogotovo kad se uzme u obzir cjelokupno trajanje za bilo kojeg nosioca pravosudne funkcije”, zaključuje on.
Zbog različitih javnih istupa Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) ranije je disciplinski sankcionisalo niz nosilaca pravosudnih funkcija.
Kajganićeva prethodnica, nekadašnja glavna tužiteljica Gordana Tadić bila je suspendovana zbog disciplinskih prekršaja, a VSTV je 2023. godine potvrdio njenu disciplinsku odgovornost za objavljivanje neistinitog sadržaja na Facebook profilu, zbog čega joj je izrečena mjera smanjenja plate za 30 posto na period od 12 mjeseci.
I Ružici Jukić, sutkinji Općinskog suda u Tuzli, izrečena je sankcija smanjenja plate za deset posto na period od tri mjeseca zbog disciplinskog prekršaja “ponašanje u sudu i izvan suda koje šteti ugledu sudijske dužnosti”. Kako se navodilo u obnovljenom postupku, ona je putem društvene mreže Facebook iznosila vlastite pretpostavke o nacionalnosti sudija i tužilaca koji su sankcionisani smanjenjem plate, sa službenog e-maila iznosila je detalje uredniku portala The Bosnia Times dok je bila članica VSTV-a, i na neprimjeren način se putem e-maila obraćala članovima Vijeća.