Tegeltija je na početku saslušanja pred parlamentarnom Komisijom za borbu protiv korupcije o procesu javne nabavke zgrade Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) naveo kako proces nabavke objekta za glavni i regionalni centar u Banjoj Luci traje već 18 godina. Osim na trenutnoj poziciji direktora ove institucije, kako je rečeno, Tegeltija je u procesu javne nabavke indirektno učestvovao kroz nekoliko mandata na mjestima ministra finansija Republike Srpske i BiH, kada je po službenoj dužnosti bio i član Upravnog odbora UIO-a BiH.
U početku, proces javne nabavke predviđao je kupovinu zemljišta i izgradnju zgrade, ali je zbog neuspješnosti 2013. izmijenjen koncept i od tada je kroz nekoliko neuspješnih javnih poziva tražena kupovina već izgrađene zgrade.
Pojasnio je i kako je odlukom Vijeća ministara iz novembra prošle godine izmijenjen tekst javnog poziva, te će tokom narednog raspisivanja biti izvršena nabavka dvije različite zgrade, a ne samo jedne, kako je bio slučaj na ranijim neuspješnim javnim pozivima. Budući da je u jednom javnom pozivu navedeno kako objekat ne smije biti udaljen više od tri kilometra od centra grada, Tegeltija je naveo kako ne zna u kojem je tenderu bilo tako navedeno, ali da u zadnjem sigurno nije.
Na pitanje Branislava Borenovića, predsjedavajućeg Komisije, o broju zaposlenih i veličini prostora koji koristi UIO u Banjoj Luci sada, Tegeltija je kazao kako imaju oko 800 zaposlenih, raspoređenih u nekoliko objekata na ukupno 8.900 kvadratnih metara prostora, ali da to nije dovoljno zaposlenika.
“Glavna kancelarija je nedovoljno popunjena, a to je zato što nemamo gdje fizički da smjestimo ljude, da sjede”, pojasnio je Tegeltija.
Na pitanje o revizorskom izvještaju, o kojem je javno saslušanje održano dan ranije, u kojem je navedeno da je UIO dobio desetine miliona maraka na način koji nije zakonom dozvoljen, kao i da je ovoj instituciji dodatni novac dodijeljen iako ga ona nije tražila, Tegeltija je pojasnio da to nije tačno i da je novac zatražen službenim zahtjevom.
“Od 2021. godine i neuspješnog tendera, UIO je poslala mnogo zahtjeva za obezbjeđivanje dodatnih sredstava za dovršavanje ovog tendera”, naveo je Tegeltija.
Pojasnio je i da je tender te godine propao jer je stigla samo jedna ponuda, koja je bila gotovo tri puta veća od dostupnog novca, te da su nakon toga vještaci vršili procjenu te zgrade. Nakon procjene da zgrada zadovoljava sve standarde, dodao je, zatraženo je povećanje sredstava i državno Ministarstvo finansija je u budžetu predvidjelo uplatu dodatna 63 miliona KM, u dvije rate.
Također je kazao da će u narednom periodu biti raspisan novi tender, koji će biti u skladu s novim odlukama, te je pozvao sve članove Komisije da dođu i učestvuju u cijeloj proceduri, kako bi se lično uvjerili u transparentnost postupka.
Na Borenovićevu konstataciju da su revizori utvrdili da, prema podzakonskim aktima, početni iznos nije mogao biti povećan za više od deset posto, Tegeltija je rekao kako je povećanje stiglo kroz državni budžet, koji je zasebna zakonska kategorija, a ne kroz odluku o višegodišnjem kapitalnom ulaganju, te da su to odobrili Vijeće ministara i državni parlament.
Nakon pitanja o tome da li je na ovom javnom pozivu moguće da je došlo do trgovine utjecajem i potencijalnog sukoba interesa, jer je jedini dosadašnji ponuđač u kumovskim odnosima s Miloradom Dodikom, predsjednikom političke partije iz koje dolazi i Tegeltija, u raspravu se uključio član Komisije Milorad Kojić, koji je kazao da su takva pitanja maliciozna i politikantska.
“Smatram da ovakva javna saslušanja prejudiciraju korupciju”, dodao je Kojić.
Nakon duže rasprave u koju su se uključili gotovo svi članovi Komisije, javno saslušanje je okončano, a iz Komisije je najavljeno kako će dodatno analizirati dokumentaciju koju su zatražili od svih učesnika u postupku, kao i da će nastaviti nadzor nad provođenjem ovog tendera.
