Srijeda, 12 Februara 2025.

Član Glavnog odbora Srpske demokratske stranke (SDS) Milovan Bjelica kazao je prošle sedmice da Radovan Karadžić nikada nije naredio nijedan zločin, dok je komentarisao zdravstveno stanje nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske, osuđenog na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina.

Bjelica je rekao da se Karadžićevo zdravstveno stanje pogoršava, da trpi sankcije u zatvoru i živi u nehumanim uslovima, prenio je RTRS. Podsjetio je da je grupa građana pokrenula peticiju čiji je cilj da se Karadžić premjesti u neku od evropskih zemalja, gdje će mu se omogućiti osnovna ljudska prava.

“Karadžić je čovjek koji je stao na čelo svoga naroda i sigurno Radovan Karadžić je čovjek koji nikada nije naredio nijedan zločin, nijedno nedjelo, ni bilo šta“, kazao je, između ostalog, Bjelica za RTRS.

Negiranje ratnih zločina koji su utvrđeni u Hagu ili pred domaćim sudovima i veličanje ratnih zločina je kažnjivo prema Krivičnom zakonu BiH.

Javni servis u Republici Srpskoj je, uprkos tome, početkom februara prenio izjave koje umanjuju ili potpuno negiraju zločine za koje je Karadžić osuđen dok su izvještavali o njegovom zdravstvenom stanju.

Izjave za RTRS dala je Karadžićeva kćerka Sonja Karadžić Јovičević, njegov brat Luka Karadžić, generalni direktor Univerzitetskog Kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić, ali i oni koji otvoreno negiraju genocid i veličaju osuđene za ratne zločine.

Pravni zastupnik Mladen Kesar ranije je za Detektor potvrdio da je Karadžić u subotu prebačen u ambulantni dio zatvora u Velikoj Britaniji, u kojem služi kaznu, a gdje mu je ukazana medicinska pomoć.

Bjelica za Detektor kaže da stoji iza svoje izjave koju je dao za RTRS te ponavlja “da Karadžić nikome nije sugerisao niti odobrio bilo kakve poteze i nečasne radnje koje su nam svima došle glave u proteklom periodu”.

“Ja sam bio svjedok Karadžiću i Krajišniku u Međunarodnom tribunalu, ja nikad nisam naišao ni na jednu naredbu ni u sudu, ni u tužilaštvu, ostajao sam po 20 dana na svjedočenju, nit mi je ko predočio ni u Tribunalu ni pred Tužilaštvom, da je Karadžić ili Krajišnik, da su naredili neki zločin”, kaže on.

Bjelica smatra da u svojoj izjavi nije napravio grešku niti prekršaj.

“Kad mi dokaže neko da ima ijedan dokument, ijedna naredba za neko nedjelo i zločin da se uradi, ja sam spreman da odgovaram, od strane predsjednika Karadžića”, kaže on te dodaje da ni u jednom momentu nije komentarisao presudu suda jer je ona konačna.

Pretresno vijeće Haškog tribunala je konstatovalo da je Karadžić 8. marta 1995. izdao Direktivu broj sedam, strogo povjerljivu direktivu koja sadrži dio u kojem se Drinskom korpusu naređuje da “stvori uslove totalne nesigurnosti, nepodnošljivosti i besperspektivnosti daljnjeg opstanka i života mještana u Srebrenici i Žepi”. Pretresno vijeće je također utvrdilo da je “najkasnije u vrijeme izdavanja ove direktive Karadžić imao dugoročnu strategiju čiji je cilj bilo prisilno uklanjanje muslimana iz Srebrenice putem namjernog ograničavanja humanitarne pomoći, kao i otvaranjem vatre na enklavu”. Vijeće je utvrdilo da su vojne i civilne vlasti Republike Srpske odgovorne za genocid u Srebrenici u julu 1995. godine.

Zgrada RTRS. Foto: Detektor

Božidar Vučurević, ratni načelnik opštine Trebinje, u razgovoru za RTRS je kazao da je s Karadžićem imao izuzetnu saradnju te da im je cilj bio da sačuvaju civile druga dva naroda i bezbjedno ih sprovedu na njihovu teritoriju.

“On nimalo nije zločinac, spašavao je na hiljade ljudi, odavde je otišlo pet hiljada muslimana, a iz srednje Bosne, prešlo je šest hiljada i 300 i nešto Hrvata, ovuda u Stolac. Sve je to meni odobrio predsjednik Karadžić i obavezao me da propustim kroz Hercegovinu, ali mi smo zločinci”, kazao je on.

Detektor nije mogao dobiti komentar Vučurevića.

RTRS je prenio izjavu i Blagoja Kovačevića, predsjednika Skupštine Organizacije starješina Vojske Republike Srpske i bivšeg oficira, koju je dao Novinskoj agenciji Republike Srpske (SRNA).

On je naveo da raznim “satrapima u zapadnoevropskim zemljama nije bilo dovoljno što su Karadžića neprimjereno osudili na doživotnu robiju te da nisu uspjeli da mu nanesu dovoljno štete nametanjima svoje istine i pravde, pa se danas svete iznemoglom čovjeku”.

“Nehuman tretman trpi i general Ratko Mladić u zatvorskoj bolnici u Holandiji, iako je suočen s teškom bolešću bubrega i srčanim problemima. Mladić, baš kao i Karadžić, ni kriv ni dužan trune u kazamatu NATO pakta”, kazao je Kovačević SRNA-i.

Bivši komandant VRS-a Ratko Mladić osuđen je na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida, zločina protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja tokom rata u BiH 1992–1995.

Kovačević za Detektor kaže da nema potrebu komentarisati svoju izjavu, za koju smatra da se izvlači iz konteksta. Kaže da se ona odnosila isključivo na nehumane uslove te pružanje potrebne njege, što je zatvor dužan uraditi.

Od 2021. godine negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca predstavlja krivično djelo, prema Krivičnom zakonu BiH, a počinilac može biti kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od šest mjeseci do pet godina.

Advokatica Nina Karačić Brković smatra da se tema zdravlja zloupotrebljava.

“Pojedinci su ovu temu iskoristili kako bi javno veličali osobe pravosnažno presuđene za ratne zločine, o čijim ‘postupcima i zaslugama’ je Haški tribunal već odavno dao svoj krajnji sud”, kaže Karačić Brković.

Ona smatra da je očigledno da pojedinci te presude ne poštuju, niti prihvataju utvrđene činjenice iz tih presuda.

“Što je njihova stvar, ali ono što moraju konačno shvatiti jeste da takav stav ili simpatije prema pravosnažno presuđenim ličnostima ne smiju ispoljavati javno. U suprotnom, izlažu se krivičnom gonjenju, imajući u vidu da naš krivični zakon predviđa veoma oštre kazne zatvora za veličanje lica osuđenih pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin”, kaže ona.

Detektor nije mogao dobiti komentar RTRS-a o prenošenju izjava u kojima se negiraju zločini.

Mezarje Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari. Foto: Detektor

Nekažnjavanje negiranja dovodi do slabljenja zakona i razloga zbog kojih je donesen, objašnjava advokatica Ilvana Bijedić.

Ona smatra da društvo treba da odbacuje postupke pojedinaca ili grupa kojima se dovode u pitanje pravosnažne sudske presude kojima su, kao nesporni, utvrđeni određeni događaji.

“Smatram da se takvim izjavama i ponašanjima pojedinaca, kada se dese, trebaju prije svega baviti nadležne policijske, odnosno tužilačke strukture, a u konačnici i sudovi radi utvrđivanja da li je zabranjeno postupanje i ponašanje učinjeno, i konačno u cilju njegovog sankcionisanja”, kaže Bijedić.

Iz Tužilaštva BiH nisu odgovorili Detektoru da li su dobili prijave zbog negiranja u programu RTRS-a, niti da li su sami formirali predmete.

Predsjednik Udruženja logoraša Sanski Most Sadmir Alibegović smatra da je Državno tužilaštvo uspavano u procesuiranju osoba koje negiraju zločine i veličaju osobe koje su pravosnažne osuđene za zločine.

“Ja se iskreno nadam da će jednog dana na čelo Tužilaštva doći osoba spremna da uzme pravdu, da zadovolji pravdu, jer svaka osoba koja krši zakon bi trebala odgovarati, pa tako i te osobe koje veličaju ratne zločince”, navodi on.

Alibegović ne vidi RTRS kao javni servis svih građana.

“Oni da su iskren servis i da su javni servis građana Republike Srpske, jer tamo pored Srba žive i Bošnjaci i Hrvati i ostali, oni bi se udostojili pa bi nekad došli na mjesta gdje mi obilježavamo godišnjice stradanja i godišnjice masovnih zločina koji su počinjeni nad nedužnim stanovništvom, ali oni o tome ne kažu niti jednu riječ”, kaže on.

 

Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
_
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.