Nakon dugogodišnjih inicijativa udruženja za zaštitu žena, Federalno ministarstvo pravde je krajem prošle godine na javnoj raspravi stručnjacima i medijima prvi put predstavilo Izmjene i dopune Krivičnog zakona, kao i prijedlog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama. Neke su odredbe izmijenjene, ali neke su i potpuno nove i predložene na osnovu iskustva u radu s preživjelim žrtvama nasilja.
Prema prijedlogu, na osnovu načina izvršenja djela po prvi put u našoj zemlji bilo bi moguće kazniti počinioca online nasilja, odnosno nasilja putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Organizacije koje su insistirale na ovoj izmjeni navodile su kako su fizičkom nasilju i ubistvima uglavnom prethodila nasilja i prijetnje u online prostoru i da bi takvo kažnjavanje spriječilo mogućnost dolaska do fizičkog nasilja.
Jedna od novina koju stručna javnost smatra najefikasnijom jeste i uvođenje elektronske narukvice nasilniku sa izrečenim mjerama zabrane prilaska, kako bi policija mogla pratiti da li ih poštuje i na vrijeme pomoći žrtvi ukoliko pokuša prekšiti mjeru.
U slučaju da se nasilnik približi žrtvi, ona bi dobila upozorenje da se sakrije, a najbliža policija alarm da krene prema njoj i spriječi njegovo približavanje. Počinilac bi bio kažnjen za kršenje mjera ako bi se usvojio ovaj prijedlog. Federalni ministar pravde ovu odredbu smatra najefikasnijom u procesu zaštite žene.
“Ako mene pitate, mislim da je ovo najefikasnija mjera za adekvatnu zaštitu žene u pogledu sprečavanja i onemogućavanja nasilnika za ponovno počinjenje djela”, rekao je ministar Vedran Škobić tokom rasprave.
Meliha Sendić iz Centra ženskih prava kazala je da su godinama tražili pooštravanje kazni i mehanizama zaštite žene od nasilja te uvođenja novih djela, koji bi onemogućili nasilniku bijeg od odgovornosti.
“Vjerujem da će sada novi zakon dati i odgovore na neka pitanja, jer većinom su se profesionalci u institucijama u sistemu zaštite oslanjali na to da postoje određene praznine i da zakoni nisu usklađeni”, kazala je Sendić.
Zakonom se definiraju i hitne mjere zaštite poput udaljavanja iz stana i kuće, zabrana približavanja žrtvi i djeci, zabrana komunikacije. Svrha im je otklanjanje neposredne opasnosti za žrtve nasilja i njihovu djecu, kao i sprečavanje ponavljanja nasilja.
Do sada su nevladine organizacije, naročito one sa sigurnim kućama, imale najznačajniju ulogu u pomoći žrtvama nasilja, zato su sada upravo one prepoznate i kroz zakon kao sudionici sistema u zbrinjavanju i pomaganju žrtvama. Osim nevladinih organizacija, sada bi se sigurne kuće mogle osnovati i kao javne ustanove, odnosno finansirati iz budžeta, što bi moglo ojačati njihovu finansijsku stabilnost i dugoročnost.
Važna izmjena je i da nasilnici koji budu osuđeni na kaznu zatvora do godinu dana zbog bilo kojeg oblika nasilja u online ili javnom prostoru, sada ne bi mogli otkupiti kaznu zatvora, kao što je slučaj u drugim krivičnim djelima, a što je stručna javnost kritikovala.
Osim prijedloga ovog zakona koji će se na Parlamentu Federacije naći 28. januara, fokus izmjena Krivičnog zakona Federacije BiH je na pooštravanju kazni, ali i na uvođenju novih kaznenih djela poput uhođenja, sakaćenja spolnih ženskih organa, zloupotrebe snimaka spolno eksplicitnog sadržaja, odnosa s djetetom mlađim od 15 godina i drugih koji štite žene i djecu.
