Za zločine počinjene u Jajcu 23 godine zatvora

Viši sud u Beogradu. Foto: BIRN BiH

Kako se navodi u saopštenju Fonda, presudom je utvrđeno da je 10. septembra 1992., kasno uvečer, grupa od oko deset naoružanih pripadnika vojske i policije –  među kojima je bio i Pekez, a koju je organizovao i predvodio Jandrić – nezakonito lišila slobode i nasilno izvela iz kuća bošnjačko stanovništvo iz sela Čerkazovići i Ljoljići, većinom žene, djecu i starce.

“Pod prijetnjom smrću, oduzeli su im sve dragocjenosti i – udarajući ih puškama i nogama – sproveli do mjesta zvanog ‘Tisovac’. Tu su im naredili da se poredaju jedno pored drugog iznad provalije. Ubrzo potom, otvorili su rafalnu paljbu i ubili 23 civila“, stoji u saopštenju.

Prema prvostepenoj presudi, iskazi i svjedočenja petero preživjelih, uključujući svjedočenja Mustafe Bajramovića i Fahrije Mutića pred Višim sudom u Beogradu, bili su jasni i precizni – da su “vidjeli, čuli i doživjeli postupanje Jove Jandrića“, te o njegovoj krivici Sud nije imao dileme.

“Dokaz da je Pekez kriv pružio je upravo Jandrić koji je potvrdio da je Pekez bio u sastavu naoružane grupe koja je strijeljala civile“, stoji u saopštenju.

Jovana Kolarić, koordinatorica projekta iz Fonda za humanitarno pravo, smatra da su izrečene kazne niske u odnosu na utvrđene činjenice i da nisu u skladu s dosadašnjom praksom Suda. Dodala je da je Tužilaštvo u završnoj riječi predložilo kazne zatvora od 20 i 12 godina.

U saopštenju Fonda stoji da je prilikom obrazlaganja presude predsjedavajući Sudskog vijeća Bojan Mišić naveo da je za odmjeravanje kazne od najvećeg značaja bila “okolnost prije koliko vremena se desio zločin“, kao i godine optuženih, naglašavajući da okrivljeni Jandrić ima 70, a Pekez 67 godina.

Sud je tom prilikom naveo i da je cijenio razmjere zločina, kao i kazne izrečene za isti zločin pred Sudom Bosne i Hercegovine “koje su u tim razmjerama“.

“Ovo je prvi put da Sudsko vijeće navodi da se vodilo praksom Suda BiH pri odmjeravanju kazni, ali izricanjem takvih kazni odstupilo je od sopstvene prakse“, kaže Kolarić.

Sud BiH je ranije za ubistva 23 civila iz Ljoljića i Čerkazovića osudio Mirka (Mile) Pekeza na 20 godina, Milorada Savića na 15, a Mirka (Špire) Pekeza na deset godina zatvora. Postupak protiv Jandrića i Slobodana Pekeza ustupljen je pravosuđu Srbije.

Kolarić kaže da je u postupcima za ratne zločine neutemeljeno da se protok vremena cijeni kao olakšavajuća okolnost, kako zbog same prirode i težine tih krivičnih djela, tako i zbog činjenice da je zakonom propisano da ta djela ne zastarijevaju.

“Životna dob okrivljenog ne može biti od značaja za visinu kazne, tim prije što su u vrijeme izvršenja djela okrivljeni imali 38, odnosno 35 godina, tako da su u pitanju bile odrasle i zrele osobe svjesne svojih postupaka“, kaže ona.

Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe Apelacionom sudu u Beogradu.