U ovom izvještaju Schmidt podsjeća na izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo a kojima se osobama osuđenim za ratne zločine, genocid i zločine protiv čovječnosti zabranjuje da se kandidiraju ili obnašaju bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu funkciju.
“Odredbe koje se odnose na govor mržnje u izbornim kampanjama donijele su pozitivne rezultate među političkim subjektima, s očiglednim smanjenjem broja takvih slučajeva. Poboljšanje integriteta izbora je jedan od ključnih elemenata nastojanja da se povrati povjerenje građana u izbore i razvije demokratska tradicija u zemlji”, kaže on u Izvještaju.
O Schmidtovom izvještaju večeras će se raspravljati u 20:30 sati na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, na kojoj će govoriti i predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, a direktni prenos može se pratiti na internet stranici UN-a.
Detektor je iz Izvještaja, u koji je imao uvid, izdvojio najvažnije detalje o tranzicijskoj pravdi, vladavini zakona i pokušajima destabilizacije koje su provodile vlasti u Republici Srpskoj.
Rezolucija o genocidu u Srebrenici izgovor za secesionistička djelovanja
Potrebno je sveobuhvatno zakonodavstvo za rješavanje pitanja registracije presuda za ratne zločine pred međunarodnim sudovima u domaćim krivičnim evidencijama, navodi Schmidt i ističe da se u dijelovima BiH još uvijek veličaju ratni zločinci.
Generalna skupština UN-a usvojila je u maju ove godine Rezoluciju koja 11. juli proglašava “Međunarodnim danom refleksije i komemoracije genocida u Srebrenici iz 1995. godine”, čime osuđuje svako negiranje genocida i veličanje osuđenih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.
“Iako je Rezolucija o Srebrenici zasnovana na činjenicama utvrđenim presudama međunarodnih sudova, vlasti RS-a iskoristile su usvajanje rezolucije kao izgovor za preduzimanje raznih političkih akcija. Ove akcije usmjerene su ka secesionizmu i širenju inflamatorne i nacionalističke retorike pod krinkom lažne naracije da su Srbi ‘genocidni narod’”, kaže Schmidt u Izvještaju.
Visoki predstavnik podsjeća Vijeće sigurnosti da su srebreničke vlasti usvojile Odluku o promjeni imena ulica, trgova, parkova i naseljenih mjesta 15. aprila 2024. godine, bez učešća bošnjačkih predstavnika u procesu donošenja odluka.
“Načelnik Srebrenice Mladen Grujičić i predsjednik RS-a Milorad Dodik javno su razgovarali o potencijalnoj inicijativi da se ime Srebrenice preimenuje kako bi se uklonila svaka povezanost opštine sa zakonski i faktički utvrđenim aktom genocida”, kaže Schmidt.
Nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici, održana je prva Skupština svih Srba “Jedan narod, jedna skupština – Srbija i Srpska” u Beogradu, koja je okupila političke i crkvene vođe s ciljem usvajanja Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničke budućnosti srpskog naroda. Deklaraciju su kasnije usvojile Narodna skuština Republike Srpske (NSRS) i Skupština Srbije, što Schmidt naziva opasnim za Dejtonski mirovni sporazum.
Američke sankcije iz juna ove godine kojima su sankcionisane dvije osobe i sedam firmi, prema riječima Schmidta, negativno su utjecale na budžet i fiskalnu stabilnost ovog entiteta, a Vlada se suočava s teškoćama u kreditnom zaduživanju.
“NSRS je usvojila zakonodavstvo koje bi omogućilo određenim zvaničnicima sa crne liste da zaobiđu sankcije. Ova zakonodavna reakcija ukazuje na kontinuiranu upotrebu pravnih mehanizama od strane lidera RS-a kako bi se zaštitili od odgovornosti”, navodi se u Izvještaju.
Potrebno usvojiti novi zakon o VSTV-u i zakon o sudovima
Sjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Foto: BIRN BiH
Schmidt kaže da je verbalna opredijeljenost političkih predstavnika za evropske integracije ostala nepromijenjena, ali da nije učinjeno mnogo na konkretnim potezima. Podsjeća da nije postignut dogovor o zakonu o sudovima, zakonu o graničnoj kontroli, zakonu o zaštiti ličnih podataka i novom Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV).
Iako je proces izrade i konsultacija, uključujući mišljenje Venecijanske komisije o novom zakonu o VSTV-u u toku, on nije doveo do finalizacije nacrta. U Izvještaju je problematizirano i neosposobljavanje odjela za provjeru imovine.
Schmidt kaže da je situacija slična i sa novim Zakonom o sudovima, jer nije postignut dogovor o sjedištu Apelacionog odjela.
“Imam ozbiljne rezerve prema prijedlozima da se Apelacioni odjel premjesti u Banju Luku”, kaže Schmidt i napominje da novi zakon o sudovima ne smije umanjiti nadležnost ili funkcionalnost Suda BiH.
Bez rješenja za sprečavanje napada na povratnike
Tokom izvještajnog perioda, Tužilaštvu BiH prijavljeno je oko 100 slučajeva za krivično djelo poticanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, uključujući negiranje genocida i drugih ratnih zločina. Ove prijave većinom su dolazile od građana protiv drugih građana, često kao odgovor na objave na društvenim mrežama i komentare, kao i od građana i nevladinih organizacija u reakciji na izjave političara u javnosti.
“Vrlo malo slučajeva poteklo je iz prijava podnesenih od strane policije i sigurnosnih agencija, koje obično uključuju potrebne dokaze i svjedočenja. Mnoge prijave građana podnesene su anonimno putem e-maila, a značajan broj podnositelja nije bio voljan da nastavi saradnju, što je otežalo razvoj slučajeva”, piše u Izvještaju visokog predstavnika.
“Ipak, Tužilaštvo je zakonski obavezno da pokrene postupke kao dio svojih zvaničnih dužnosti, bez obzira na to da li su primljene vanjske prijave”, kaže visoki predstavnik.
S druge strane, Schmidt je pohvalio transparentnost Državnog tužilaštva jer je počelo objavljivati anonimne optužnice i negativne tužilačke odluke na svojoj web stranici, uz objašnjenja postupajućih tužilaca.
Tokom izvještajnog perioda, nastavili su se raniji trendovi nasilja nad povratnicima. Schmidt smatra da ovi slučajevi i dalje stvaraju napetosti i opterećuju međunacionalne odnose, otežavajući napore ka poboljšanju odnosa i pomirenju.
Napetost između etničkih grupa i nivo zabrinutosti značajno su porasli tokom aprila i maja 2024. godine, u periodu javne debate i kampanje u vezi s usvajanjem UN-ove Rezolucije o Srebrenici.
“Inicijative za uvođenje strožijeg zakonodavstva su stale, nakon perioda povećane aktivnosti. U maju je radna grupa koju je imenovao Predstavnički dom BiH raspravljala o mogućnostima promjene Krivičnog zakona i uvođenja krivičnog djela ‘napad na povratnike’. Međutim, ovi prijedlozi nisu usvojeni u Parlamentu jer nije bilo podrške od zastupnika iz RS-a”, naveo je Schmidt u Izvještaju.
Podučavanje historije, posebno u vezi s nedavnom prošlošću, ostaje ključni problem kada je u pitanju obrazovanje, koje se, prema riječima Schmidta, koristi za učvršćivanje podjela.
“Ono promoviše etnocentrične pristrasne verzije rata, kao i specifične ratne događaje, njihove počinioce i žrtve, umjesto da podstiče mlade da razviju objektivno shvatanje pravno utvrđenih historijskih činjenica i kritičko razmišljanje”, navodi Schmidt.
Podsjeća na usvajanje novog kurikuluma za nastavu historije u 9. razredu u školama u RS-u. Ustavni sud BiH donio je privremenu odluku da se odmah obustavi primjena spornog članka Pravilnika i Priloga koji se odnose na “Temu 11, Republika Srpska i Otadžbinski rat” do konačne presude Suda.
Nedostatak nastave o historiji zasnovane na činjenicama i nepristrasnoj perspektivi ostaje problematičan širom zemlje i značajna prepreka za izgradnju povjerenja i pomirenje, navodi se u Izvještaju.
Pohvalio svoje izmjene Izbornog zakona
Christian Schmidt u Vijeću sigurnosti u maju 2022. godine. Foto: UN
Schmidt u svom izvještaju kaže da je Centralna izborna komisija (CIK) uspješno pripremila i provela izbore, implementirajući izmjene Izbornog zakona koje je on nametnuo, na nezavisan, profesionalan i efikasan način.
Pohvalio je saradnju CIK-a i Ministarstva odbrane BiH u vezi s transportom izbornog materijala. Istakao je da su birači u BiH prvi put imali priliku koristiti modernu tehnologiju za glasanje na 458 biračkih mjesta u 24 osnovne izborne jedinice širom zemlje.
“Ovo je omogućeno mojim izmjenama Izbornog zakona i putem četiri pilot-projekta”, rekao je Schmidt u Izvještaju.
Poziva se na nalaze OSCE-ovih posmatrača koji navode da su lokalni izbori bili konkurentni i efikasno upravljani od strane izborne administracije, koja je radila profesionalno, ali su se izbori održali u okruženju koje nije imalo socijalnu i političku koheziju, a ograničeno medijsko pokrivanje negativno je uticalo na mogućnost birača da donesu informisanu odluku.
Visoki predstavnik podsjeća da je 6. oktobra 2024. godine CIK donio odluku o odgađanju izbora u pet općina – Jablanica, Konjic, Kiseljak, Kreševo i Fojnica – zbog poplava i klizišta koji su prouzrokovali nacionalnu vanrednu situaciju, što je rezultiralo gubitkom života i oštećenjem imovine i infrastrukture.
Schmidt se poziva i na izvještaj Koalicije “Pod lupom”, u kojem se navodi da je uvođenje novih tehnologija bilo uspješno na 97,9 posto posmatranih biračkih mjesta.
“Udruženje žrtava i svjedoka genocida je pohvalilo uspjeh paketa integriteta izbora u sprečavanju osoba osuđenih od strane bilo kojeg međunarodnog ili domaćeg suda za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine da se kandiduju na izborima ili obavljaju bilo koju izabranu ili imenovanu funkciju”, kaže Schmidt.
Osvrnuo se i na preliminarne rezultate izbora i naveo da su “političke stranke sa etničkom pozadinom zadržale svoju dominaciju u zemlji. Stranka demokratske akcije (SDA), Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) osvojili su većinu načelničkih mjesta i postigli značajne rezultate u lokalnim vijećima i skupštinama”.
Povećano nasilje nad ženama
Visoki predstavnik naglašava da presude Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u grupi slučajeva “Sejdić-Finci” ostaju neprovedene i napominje da se ove presude odnose na pravo na kandidaturu na izborima, što zahtijeva izmjenu Ustava BiH kako bi se eliminisala diskriminacija.
“HDZ BiH nastavlja povezivati i uslovljavati svaki dogovor o izmjenama Ustava BiH i Izbornog zakona BiH, koji su usmjereni na implementiranje presuda ‘Sejdić-Finci’, potrebom da se osigura jednakost tri konstitutivna naroda, pri čemu je svaki konstitutivni narod predstavljen ‘legitimnim” predstavnicima’”, kaže Schmidt.
Nasilje nad ženama ostalo je široko rasprostranjeno u izvještajnom periodu. U prvoj polovini 2024. godine, sedam žena ubijeno je od njihovih partnera ili članova porodice.
Nakon reakcije javnosti zbog femicida počinjenog uživo na društvenim mrežama u augustu 2023. godine, Federalno ministarstvo pravde pojačalo je napore na izradi zakona o zaštiti od nasilja u porodici i izmjenama Krivičnog zakona Federacije. Nacrt zakona trenutno se nalazi u postupku odobravanja od Vlade, nakon čega se očekuje da bude upućen u Parlament Federacije BiH, kaže Schmidt.
Navodi da je zastupljenost žena u politici na niskom nivou te da rastuće antirodne inicijative ugrožavaju postignuti napredak u zaštiti prava žena i rodne ravnopravnosti.
