Pozivanje građana na glasanje putem telefona moguća zloupotreba ličnih podataka

Banjaluka. Foto: BIRN BiH

Dalibor Miljević iz Banjaluke tvrdi kako je u četvrtak, 3. oktobra, zaprimio poziv s telefonskog broja za koji je na Viber aplikaciji vidio da pripada Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Nakon što se javio na poziv, upitan je da li oni mogu računati na njegov glas za Nikolu Šobota, kandidata za gradonačelnika iz SNSD-a. Detektoru je kazao da mu je rečeno da im je izvjesni Darko dostavio spisak na kojem je njegovo ime kao siguran glas, te da im je on rekao da tu osobu ne zna.

“Ne znam kako su došli do mog broja. To je razgovor koji je trajao 20 sekundi. To je ovdje ustaljena praksa, a ovo nije prvi poziv ove vrste. Zvali su i iz Ujedinjene Srpske, ako se ne varam, dva puta, ali tokom prošlih i pretprošlih izbora”, kazao je.

Harun Išerić, viši asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, smatra da je prvenstveno potrebno razjasniti da li su podaci građana koji su korišteni javno dostupni te da li su oni dali saglasnost da budu javno dostupni.

“To se treba razjasniti na nekoj razini kako bi se moglo govoriti o tome da li je neki politički subjekat na nezakonit način došao do ličnih podataka, a broj telefona bi trebao biti lični podatak i da li ga je iskoristio u nezakonite svrhe”, kaže Išerić te dodaje kako eventualni pozivi s telefona iz institucija u kojima se poziva na glasanje predstavljaju zloupotrebu javnih resursa jer se koriste zaposlenici i telefonske usluge te institucije, a što je kažnjivo prema Izbornom zakonu BiH.

Nedavno je Gradski odbor SNSD-a Banjaluka optužio aktuelnu gradsku vlast da, za potrebe lokalnih izbora, zloupotrebljava lične podatke građana.

Predsjednik banjalučkog SNSD-a Vlado Ðajić izjavio je da je dobio veliki broj pritužbi građana da su dobili, kako tvrdi, telefonske pozive iz Gradske uprave u kojima ih pozivaju da glasaju za Draška Stanivukovića.

“Dobili su njihove brojeve telefona i ostale podatke kroz razne aktivnosti Gradske uprave, kao što su dodjele mjesečnih karata, legalizacije, građevinskih dozvola, maturantskih žurki… Dužan sam da obavijestim građane da je to teška zloupotreba podataka i da to prijave policiji ili pravnoj službi Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka”, izjavio je Ðajić na konferenciji za medije.

Kandidat i aktuelni gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković nije htio odgovoriti na pitanje Detektora o mogućoj zloupotrebi.

Iz SNSD-a su optužili Stanivukovića i članove njegovog tima da su i na prošlim izborima uzeli kartone oboljelih iz Gradske uprave i te podatke odnijeli u Gradski odbor PDP-a i pozivali ih da glasaju za njega.

Do trenutka objave teksta, Detektor nije zaprimio odgovor Policijske uprave Banjaluka na pitanje da li su dobijali prijave za zloupotrebe ličnih podataka.

Politički analitičar Velizar Antić smatra da je riječ zloupotrebi brojeva telefona i resursa koje su građani ostavljali u pojedinim situacijama.

“Moguće je da su ostavili broj telefona i u nekoj trgovinskoj radnji, a da se dešava zloupotreba tih brojeva sada, u izborne svrhe. Mi smo svjedoci da se ovo dešava i kada nisu izbori i kada vas zovu raznorazne agencije koje dolaze do vaših podataka, telefona ili e-maila, a sada ih koriste u ove svrhe”, kazao je Antić.

Prema njegovom mišljenju, osnovni uzrok za ovakvu zloupotrebu jeste loša zakonska regulativa, uz nerad institucija.

“Kada vas može uznemiravati bilo ko, a građani ne znaju kome da se žale ili da sistem stane u zaštitu tih građana, takvo stanje političke partije koriste, i kako se približava dan izbora, oni pokušavaju da što veći broj građana animiraju, posebno onih neodlučnih, iako to nemaju pravo da rade”, naveo je.

Antić je rekao da ovakvi pozivi mogu da dovedu i do jedne vrste izbornog inžinjeringa te da građani, pod utiskom ovakvih poziva, glasaju za određenu političku opciju. Dodao je da su građani svjesni da ih nema ko zaštititi u slučaju podnošenja žalbe.

“Ovo je privid demokratije i građani se plaše vlasti. Kod određenog broja birača namještene ankete ili pozivi ovako, nekoliko dana pred izbore, mogu uticati da pomisle da ih na neki način država ili vlast posmatra i kontroliše i da pod utiskom donesu izbor koji ne bi zaokružili na listiću. Može uticati u određenom procentu, ne u velikom, ali kada izbore može da odluči dva ili tri posto glasova, sasvim je dovoljno”, zaključio je.