Avdičević i ostali: Vidio ratnog zarobljenika u Teočaku
Dževad Avdičević ispred Suda BiH. Foto: BIRN BiH
Halid Žigić je posvjedočio da je 1991. bio izabran za komandanta štaba Teritorijalne odbrane (TO) Ugljevik. Kazao je da je samovoljno podnio zahtjev za razrješenje s te dužnosti i poslije otišao u Tuzlu. Ispričao je da je poslije imenovan za predsjednika Izvršnog odbora opštine Ugljevik u Tuzli. Svjedok je rekao da je sarađivao s izvjesnim Hajrudinom Mešićem.
“Već je bio formiran TO Teočak i htio sam da budem vojno angažovan”, kazao je svjedok te dodao da ga nisu primili u brigadu.
Ispričao je da je komandant brigade tada bio optuženi Dževad Avdičević.
Rekao je da je poslije bio raspoređen za pomoćnika komandanta za moral u bataljonu.
“U tom periodu vidio sam jednog zatvorenika koji se zvao Ljuban. On je cijepao drva”, rekao je svjedok, dodajući da je kod tog zatvorenika vidio uho krvavo, pa je zamolio ljude da mu pomognu. Izjavio je da ne zna šta je dalje bilo s njim.
Na upit predsjedavajućeg Sudskog vijeća Miroslava Popovića, kada je to bilo, svjedok je rekao da se ne može tačno sjetiti vremena, samo zna da je bilo u vrijeme ofanziva na Teočak.
Žigić je ispričao da je poslije, u aprilu 1994., dobio naredbu o premještaju iz bataljona u brigadu, kada je naišao na zaključane kancelarije.
“Avdičević je rekao da im ne trebam”, izjavio je Žigić, te dodao da kasnije u kancelariji nije pronašao dokumentaciju prethodnog pomoćnika.
Svjedok je rekao da nije učestvovao u razmjeni zarobljenika, a na upit Odbrane Avdičevića je kazao kako je čuo da su ratni zarobljenici proslijeđeni u korpus.
Dževad Avdičević je optužen da je u mjestu Rastošnica, zaselak Here u opštini Sapna, u napuštenim srpskim kućama – gdje se nalazilo komandno mjesto Prve teočanske brigade – formirao improvizovani zatočenički objekat u kojem su od maja 1993. do februara 1994. godine bila zatvorena tri zarobljena pripadnika Vojske Republike Srpske. Na teret mu je stavljeno da je ratne zarobljenike skrivao i nije ih predao nadležnim organima, te je nastojao dobiti otkupninu od porodice jednog od zarobljenih. On je optužen s Ahmedom Hadžajlićem i Izetom Ikanovićem, koji su imali komandne pozicije u Armiji BiH na području Teočaka i Kalesije, da su sredinom decembra 1993. donijeli odluku o strijeljanju ratnih zarobljenika.
Prema optužnici, Avdičević je kasnije tražio da se organizuje razmjena, te je u februaru razmijenjen jedan zarobljenik i tijelo jednog od ubijenih, dok je tijelo drugog skrivano do jula 1994.
Fikret Brkić je kazao da je bio profesionalno vojno lice u Tuzli. Ispričao je da je kao bezbjednjak znao za pristizanje ratnih zarobljenika u Okružni zatvor u Tuzli. Ispričao je da su se prema ratnim zarobljenicima ponašali po uputstvima koja su podrazumijevala uzimanje izjava, informisanje prema komandi i njihovo odvođenje prema Vojnom sudu.
“Ja lično nisam bio na razmjenama”, odgovorio je svjedok na pitanje Tužilaštva da li je prisustvovao razmjenama ratnih zarobljenika.
Izjavio je da se sjeća da je, kao predstavnik bezbjednosti, razmjenama prisustvovao Osman Sarajlić, a da je iz Komisije za razmjenu ratnih zarobljenika prisutan bio Fehim Kahrimanović.
Kazao je da se sjeća kako je jednom veća grupa zarobljenika dovedena u Okružni zatvor u Tuzli.
Nastavak suđenja je zakazan za 9. oktobar.