Selmo Cikotić. Foto: BIRN BiH
Ilija Udovičić je izjavio da je bio pripadnik Vojne policije Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i da ih je Armija BiH zarobila 24. jula 1993. godine. Kazao je da su ih nakon zarobljavanja prvo odveli u salon namještaja, pa su ih poslije cisternom vozili po gradu, a zatim na stadion.
Svjedok je naveo da su neke od njih prozivali i odvodili na kopanje rovova na liniji između HVO-a i Armije BiH, kao i da je bio u grupi od 100 zarobljenika koje su prozvali da vode iz Bugojna.
“Neko je rekao da stanemo. Poslije smo saznali da su nas vodili na strijeljanje”, izjavio je Udovičić i dodao da im je bilo lakše kad im sljedećeg jutra niko ništa nije kazao.
Ispričao je kako su 50 zarobljenika odveli iz Bugojna preko šuma do Gornjeg Vakufa.
“Stali smo kod tvornice ‘Jase’ i tu sam vidio Selmu Cikotića”, izjavio je svjedok i opisao da je optuženi bio u uniformi.
Udovičić je posvjedočio da su na tom mjestu odvojili po dvojicu zarobljenika i vezali im ruke žicom. Kazao je da su ih poslije odvajali po desetoricu i izveli na brisani prostor, gdje su im skinuli žice s ruku. Izjavio je da su ih poslije doveli do kafane, gdje su ostali osam dana.
“Išli smo na prve borbene linije, na Ciganske njive i relej, kopali smo tranšeje i zemunice”, rekao je svjedok i dodao kako je jedan od zarobljenika, Tabaković, poginuo od snajpera, a da je drugi stradao na releju.
“Ja sam govorio svojim dečkima, ‘nemojte se skrivati’. Ko nije bio oprezan, stradao je”, izjavio je Udovičić i ispričao kako je 20 do 30 metara bila udaljenost linija između HVO-a i Armije BiH.
Na upit tužioca Mladena Vukojičića zašto u ranijoj izjavi nije spomenuo da je vidio Cikotića kod tvornice “Jasa”, svjedok je odgovorio: “Nije mi jasno da nisam. Promaklo mi.”
Udovičić je svjedočio na suđenju Dževadu Mlaći, optuženom u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojno, i Cikotiću, bivšem komandantu Operativne grupe Zapad Armije BiH. Mlaćo se tereti da je naredio ubistva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, a Cikotić da nije spriječio podređene pripadnike Armije BiH da počine krivična djela, kao i da je propustio preduzeti mjere zbog mučenja i ubistava ratnih zarobljenika.
Cikotićeva Odbrana je također upitala kako to da u ranijoj izjavi nije spomenuo optuženog, a Udovičić je odgovorio da mnoge nije spomenuo.
Svjedok Željko Ištuk je ispričao da ga je početkom jula 1993. kao pripadnika HVO-a zarobila Armija BiH, te da je u zarobljeništvu proveo oko 60 dana. Opisao je da su zarobljenike prvo smjestili u garaže, kasnije u školu, pa onda na stadion, te da je bio među onima koje su vozili u Gornji Vakuf.
“Prvo su me pretukli i ubacili na kamion, imali su odore šarene, maslinaste… Žica se usjekla u ruke”, opisao je svjedok svoj put do Gornjeg Vakufa.
Ispričao je da su ih poslije odvezli u neku kafanu, odakle su ih vodili na kopanje rovova u mjesto Ciganske njive i na relej. Tada je, prema njegovim riječima, bilo više od deset ranjenih.
Rekao je da je mogao da pobjegne odatle kad god je htio, ali nije želio jer su prijetili da će pobiti ostale zarobljenike ako on pobjegne.
Ištuk je kazao da su ga osam puta prebili i da su ga vodili na živi štit.
Suđenje se nastavlja 10. septembra.
