Matuzović i ostali: Jedinice HVO-a potčinjene Hrvatskoj vojsci

Svjedok Mato Arlović, sudija Ustavnog suda Republike Hrvatske, ispričao je da je Hrvatska zajednica Bosanska Posavina nastala 1991. kao odgovor na formiranje Srpske autonomne oblasti (SAO) Krajina, te da su se jedinice HVO-a, odlukom Predsjedništva ove zajednice, 15. maja 1992. stavile pod komandu Ratnog predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.

Arlović je objasnio kako su s područja SAO Krajine raketirani hrvatski gradovi od strane Jugoslovenske narodne armije te da je komunikacija s Ratnim predsjedništvom RBiH bila odsječena, a nije bilo komunikacije ni sa brigadama HVO-a.

“U takvim uslovima dolazi do spajanja bojišta Bosanske Posavine i Slavonije“, rekao je Arlović.

Zapovjednikom odbrane Bosanske Posavine imenovan je Vinko Štefanek, zapovjednik operativne grupe u Slavoniji. Jedinice HVO-a i odjeljenje Vojne policije su u operativnom smislu bili potčinjeni Hrvatskoj vojsci, objasnio je Arlović. Svjedok se pozvao na jednu izjavu Štefaneka datu medijima, kada je rekao da je zapovijedao odbranom Bosanske Posavine.

Arlović je rekao da je tokom istraživanja za pisanje knjige “Posavina u odbrani konstitutivnosti Bosne i Hercegovine” došao do dokumenata iz kojih se može vidjeti da su postojale dvije Vojne policije – od kojih je jednom komandovao preminuli Pero Vincetić zvani Konj.

Na pitanje Odbrane u vezi s komandnom odgovornošću Đure Matuzovića, Arlović je rekao da je on bio potčinjen Hrvatskoj vojsci i da jedinice HVO-a nisu bile samostalne sve do sredine 1993. godine.

Državno tužilaštvo će ovog svjedoka ispitati na narednom ročištu.

Matuzović je optužen s Markom Dominkovićem, Ivom i Tadom Oršolićem, Josom Nedićem, Markom Blažanovićem, Matom i Antom Živkovićem, Stjepom Đurićem i Mirkom Jurićem za progon srpskog stanovništva – ubistvima, zatvaranjem, mučenjem, silovanjima i drugim radnjama počinjenim u Orašju.

Zlatko Dugandžić, vještak iz oblasti kriminalistike, po zahtjevu Matuzovićeve Odbrane je uradio nalaz i mišljenje autentičnosti potpisa optuženog na naredbi 106. brigade od juna 1992. – “Zapovijed za izolaciju lica srpske nacionalnosti“, koja je vezana za Tolisu.

“Ne radi se o autentičnom potpisu. Optuženi nije potpisao navedeni sporni dokument“, rekao je Dugandžić.

Vještak je rekao da se sporni potpis ne može dovesti u vezu s jednim od relevantnih potpisa, te da je analizu napravio na osnovu spornih i nespornih dokumenata.

Tužiocu Milanku Kajganiću je rekao da je nesporne dokumente dobio od Odbrane Matuzovića. Tužilac je pitao vještaka da li se rukopis može vještačiti na osnovu kopije, na šta je on odgovorio da mu, kao grafologu, “ovjera dokumenta nije važna kada kreće u analizu rukopisa“.

Vještak je naveo kako je na osnovu devet nespornih potpisa Matuzovića – šest iz ratnog perioda i tri iz perioda poslije rata – utvrdio da njegov potpis ne stoji na dokumentu koji je bio predmet vještačenja.

Suđenje se nastavlja 17. januara.