Od aprila novinari Detektora pokušavaju od Tužilaštva BiH dobiti broj krivičnih prijava protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, koje su podnesene zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca.

“Vaš upit je zaprimljen i upućen u proceduru. S obzirom da se traži veći broj podataka i informacija, mislim da odgovore neće biti moguće dostaviti u narednih nekoliko sati”, navedeno je u odgovoru glasnogovornika Tužilaštva BiH Borisa Grubešića koji nikad od aprila nije dopunjen, uprkos pisanju o Dodikovom negiranju genocida.

Informacije o drugim slučajevima povezanim s Dodikom, poput predmeta “Ikona”, također su nepoznate u javnosti, ali i veliki broj upita o drugim osumnjičenim i optuženim osobama ostao je bez odgovora.

Ali ovo nije samo odnos prema novinarima Detektora, već brojnim drugim medijima, čiji novinari potvrđuju da im na upite nije odgovoreno.

Merila Dizdarević, novinarka političkog magazina “Mreža” Federalne televizije, kaže kako ona i njene kolege nisu zadovoljni odgovorima koje dobiju iz Državnog tužilaštva. I ona ukazuje na optužnicu protiv Dodika i Lukića.

“Upit je poslan 22. augusta 2023. godine. No, ni nakon dva dana službenog odgovora nije bilo. Nakon naših poziva prema portparolu Tužilaštva BiH Borisu Grubešiću, dobili smo povratnu informaciju da se tužilački tim o tome neće izjašnjavati”, kaže Dizdarević.

Dodaje kako se emisija radi tematski, što ostavlja dovoljno prostora za odgovor koji nije u roku od jednog dana, već cijelu radnu sedmicu. U većini slučajeva, objašnjava Dizdarević, kada dobiju povratnu informaciju, odgovor bude da je “formiran KTA predmet i vrše se određene provjere”, ili “bit će formiran predmet i izvršit će se provjere”.

Tužilaštvo BiH bez odgovora na brojne novinarske upite

Grubešić kaže da nastoje odgovoriti u što kraćem roku na brojne upite novinara Detektora.

“Često se susrećemo sa upitima u kojima se traže odgovori u narednih dva sata ili do kraja dana, što realno institucije za provedbu zakona, zbog poštivanja internih procedura, ne mogu stići”, govori Grubešić, kao i da im se često šalju pitanja koja nisu u njihovoj nadležnosti, što, kako tvrdi, novinari obrazlažu time da upravo s Tužilaštvom imaju brzu i efektnu komunikaciju.

On ističe da se u hitnim situacijama “organiziraju i izvan radnog vremena, u dane vikenda”, što je rijetkost u javnom sektoru.

Nekoliko upita Detektora odnosilo se na interes u kojoj fazi je istraga Tužilaštva u predmetu “Ikona”, formiranom prije više od dvije godine, nakon što je Dodik šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu poklonio 300 godina staru pozlaćenu ikonu koja je pronađena u Lugansku. Komentar iz ove institucije je izostao i kada je Dodik krivičnu prijavu protiv tužioca Nedima Ćosića podnio Republičkom javnom tužilaštvu, nakon podizanja optužnice protiv njega i Lukića.

U više navrata Tužilaštvo BiH nije dostavilo informacije o tužilačkoj odluci za prijavu protiv Darija Kordića, osuđenog pred Sudom u Haagu za učešće u napadu Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na Ahmiće 16. aprila 1993. godine, kada je ubijeno više od 100 civila, a nakon što se pojavio snimak u kome on govori da bi opet sve ponovio. Tog dana u Ahmićima ubijeno 116 civila. Bez odgovora su novinari Detektora ostali i na upite o zločinima u selu Briševo, predmetu za otkrivanje zaštićenog svjedoka i upite o odlascima državljana BiH u Ukrajinu.

Amra Brkić-Čekić, urednica u dnevnom listu Oslobođenje, smatra da Tužilaštvo BiH treba poraditi na ažurnosti, ali dodaje da je vidljiv napredak u odnosu na 2019. godinu, kada na upite nije dobijala nikakve povratne informacije ili se radilo o potpuno beskorisnim odgovorima.

“Sigurno je da bi to moglo biti mnogo bolje, ali ima napretka. Sada PR služba često pošalje fotografije i videa privođenja osumnjičenih, te zaplijenjenih narkotika, što nama itekako znači. Na upite koje sam u posljednje vrijeme slala uglavnom sam dobijala odgovore, a u jednom slučaju je bio zaista opširan, što me, moram priznati, iznenadilo”, govori Brkić-Čekić, koja napredak vidi i u objavi optužnica na web stranici Tužilaštva.

Milanko Kajganić je uskoro godinu dana na funkciji glavnog tužioca Tužilaštva BiH. Kada je preuzeo funkciju vršioca dužnosti, najavio je u intervjuu za Detektor veću transparentnost. Tada je i donio i potpisao Obavezujuće uputstvo, kojim će se osigurati objava redigovanih činjeničnih opisa iz potvrđenih optužnica ove institucije, a nakon što je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine predala potpise 5.000 građana Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) u peticiji za transparentnije pravosuđe. O zatvorenosti Tužilaštva BiH prema javnosti za vrijeme mandata Gordane Tadić, prije Kajganića, upućene su ranije brojne kritike.

Po imenovanju na funkciju, Kajganić je sazvao i konferenciju za medije, koja je inače rijetkost u pravosudnim institucijama.

Dženeta Sarić-Kozić, novinarka Hayat TV-a, ističe kako za vrijeme Tadić nije dobila odgovor niti na jedan upit, ali da je komunikacija sada mnogo bolja.

“Na većinu upita dobijem odgovore. U većini slučajeva sam se obraćala direktno Borisu [Grubešiću], a na početku mandata mi se i gospodin Kajganić javljao na telefon”, kaže Sarić-Kozić.

“Rijetko kada za vrijeme svog rada sam dobila detaljan odgovor na neko pitanje. To su obično šturi odgovori i u većini se slučajeva pozivaju na to da ne mogu sve detalje iznositi u javnost. Mi novinari koji dugo radimo poznajemo te procedure, ali mislim da možemo puno više dobiti nego što inače dobijemo u odgovoru. Oni kažu ‘istraga je u toku, ne smiju se detalji iznositi u javnost’”, mišljenja je Sarić-Kozić.

“I ono malo odgovora što dobijem, šturi su i nepotpuni, nedovoljni za novinarski rad. Zatrpavaju nas saopštenjima koji većini nas nisu ni od kakve koristi, osim možda dnevnim redakcijama i portalima”, smatra Zinaida Đelilović, novinarka magazina Žurnal.

Pravosudne institucije sve zatvorenije prema medijima

Njeno iskustvo je da su pravosudne institucije sve zatvorenije prema medijima. Ona kaže kako je od novembra 2022. godine Tužilaštvo BiH odgovorilo na tri od osam upita koje im je poslala. Dodaje da nije dobila odgovore na pitanja o slučajevima o kojima je Žurnal ranije pisao, da li su formirani predmeti, odnosno donesene tužilačke odluke.

“Radila sam temu o ocjenjivanju tužilaca, o tome koji tužioci imaju najlošije ocjene i najmanje predmeta na kojima su radili. Iz Tužilaštva BiH su mi odgovorili ono što sam već i sama znala, a to je da, ‘na temelju zaduženja predmeta i normi urađenog, svake se godine ocjenjuju tužitelji, i da se ocjene dostavljaju VSTV-u’”, objašnjava Đelilović i dodaje kako su je uputili da na web stranici može vidjeti statističke podatke, bez konkretnog odgovora.

“Odgovor iz VSTV-a mi je bio još gori. Između ostalog, ocijenili su da se ‘javni interes u ovom slučaju ostvaruje dosljednom zaštitom ličnih podataka kako bi se osiguralo očuvanje integriteta pravosuđa i nezavisnosti nosilaca pravosudnih funkcija’. Poučili su me da se ocjena rada poimenično određenog sudije ili tužioca zasniva na kompleksnom sistemu ocjenjivanja, koji se može adekvatno razumjeti samo uz specifična znanja o sudskom ili tužilačkom poslu”, kaže Đelilović.

Indeks transparentnosti pravosuđa koji su objavili Transparency International i BIRN BiH potvrđuje mišljenje Đelilović o sve većem zatvaranju pravosudnih institucija.

U Tužilaštvu BiH smatraju kako imaju proaktivan pristup u saradnji s medijima, kako u plasiranju medijskih objava, tako i u odgovaranju na novinarske upite.

“Trebate razumjeti da odgovor na pitanje za konkretan predmet ne možete dobiti ukoliko je postupajući tužitelj na godišnjem odmoru, službeno odsutan, na ročištu ili slično, ili ukoliko odluči da se nema potrebe očitovati o nekom pitanju, više puta uzastopno, oko istih procesnih radnji”, navodi se u odgovoru Grubešića.

Novinarka Dizdarević ipak smatra da Tužilaštvo treba poraditi na ažurnosti i pravovremenom informisanju.

“Za početak, potvrda prijema zahtjeva, te u konačnici više komunikacije s novinarima. Komunikacija ovakve vrste koja podrazumijeva ignorisanje zahtjeva na informaciju svakako nije u interesu Državnog tužilaštva, ali ni šire javnosti. Dešavalo nam se da smo po cijeli dan kontaktirale press ured, ali i direktno portparola s više brojeva, a da se niko ne javi”, ističe Dizdarević.

Ova priča je urađena u okviru projekta “Unapređenje odgovornosti kroz jačanje mreža organizacija civilnog društva – SANCUS”, koji implementiraju Transparency International u BiH (TI BiH) i Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BH) uz finansijsku podršku Evropske unije. Stavovi izneseni u analizi predstavljaju stavove autora i ne odražavaju nužno stavove i mišljenja Evropske unije.