Subota, 11 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.


Rođendan Muzeja ratnog djetinjstva. Foto: BIRN BiH 

Jasminko Halilović, osnivač i direktor, osvrnuo se na proteklih šest godina u kojima je Muzej od jedne male lokalne inicijative izrastao u međunarodnu organizaciju.

“U tom periodu Muzej je dobio mnoga međunarodna priznanja, ali ono što je za nas najvažnije jeste da je rasla naša kolekcija, da je rastao obim i kvalitet naših aktivnosti”, naveo je Halilović, objasnivši da Muzej ima svoj ured i u Kijevu i Haagu.

Iskazao je nadu da Muzej daje doprinos kulturi sjećanja, kroz dokumentaciju iskustava onih koji su tokom rata u BiH bili djeca, dajući glas tim pričama i nudeći platformu za ljude da podijele svoja iskustva.

Šefica Sekcije za evropske integracije, politička i ekonomska pitanja Delegacije Evropske unije u BiH Aurelie Valtat je kazala da je sretna zbog prisustva rođendanu jedinog muzeja u svijetu koji se bavi isključivo djecom pogođenom ratom.

“EU u BiH je itekako sretna što partnerski, zajednički s Muzejom ratnog djetinjstva, može biti zajednički domaćin događaja. Medvjedići, baletanke, igračke, pisma, sve je to više od predmeta, to su glasovi, sjećanja, strahovi, otpornosti, to su glasovi iza kojih stoje priče djece koja su preživjela rat, i upravo zbog toga nisu važni samo predmeti, važne su priče koje stoje iza tih predmeta”, navela je Valtat.

Prema njenom mišljenju, Muzej zaslužuje međunarodno priznanje, a Bosna i Hercegovina treba biti ponosna na to šta ovaj muzej radi, dodavši da će EU u BiH nastaviti podržavati Muzej u njegovoj misiji – očuvanja sjećanja i pamćenja djece koja su pogođena ratom, iz BiH, Ukrajine i djece širom svijeta.

“Moram reći da su djeca poput spužvi, djeca kupe sve ono što im se dešava u životu i ta iskustva koja usput pokupe utiču na cijele njihove živote, odnosno oblikuju ih u budućnosti bilo na pozitivan ili na negativan način. Upravo je zbog toga važno priznati i shvatiti koliko je važno to ratno iskustvo i koliko je velik utjecaj takvog iskustva na dječije živote. Upravo zbog toga je važno raditi ovo”, kazala je ona.

Svitlana Osipchuk, direktorica ukrajinskog ureda Muzeja, zahvalila se na pomoći iz BiH koja je pružena ratom pogođenoj Ukrajini. Mišljenja je da je itekako važan rad Muzeja s obzirom na to da su djeca Ukrajine i dan-danas i u ovom trenutku meta, da ona trpe i da će njihova iskustva u budućnosti ove zemlje igrati veoma veliku ulogu.

“Mislim da u budućnosti, kada jednom dođemo do tog trena kada će biti moguća izgradnja pomirenja, mislim da će itekako biti od pomoći, jer što više budemo ulagali u priče, što više budemo ulagali u ta iskustva, između ostalog i iskustva djece u procesu pomirenja, to će naš život biti bogatiji u budućnosti”, zaključila je Osipchuk.

Misija Muzeja je kontinuirano i po najvišim standardima dokumentirati i digitalizirati materijale koji se odnose na odrastanje u ratu, a zatim ih prezentirati kroz različite medije, s ciljem edukacije što šire publike o ovom iskustvu, dok je vizija na individualnom nivou pomoći prevazilaženje traume i sprečavanje traumatizacije drugih, a na kolektivnom – međusobno razumijevanje, s ciljem da se podrži lični i društveni razvoj.

Centralnim događajem u Narodnom pozorištu sinoć je počelo obilježavanje rođendana Muzeja, koje će se nastaviti raznim aktivnostima u narednih sedam dana.

Najčitanije
Saznajte više
Sutra obilježavanje 33. godišnjice zločina na srebreničkom školskom igralištu
Tri decenije nakon što je od granata s položaja Vojske Republike Srpske na školskom igralištu u Srebrenici ubijeno više od 70 i ranjano oko 100 osoba, Memorijalni centar Srebrenica organizuje konferenciju posvećenu utvrđivanju činjenica, odgovornosti i kulturi sjećanja na zločin za koji do danas niko nije odgovarao.
U Tužilaštvu BiH otvoren predmet protiv Nade Radovan Tomanić
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine potvrdilo je da je u toku istraga protiv Nade Radovan Tomanić zbog sumnje da je počinila ratne zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima srpske nacionalnosti na Igmanu 1993., dok je ona u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) osuđena na 30 mjeseci zatvora zbog prevare u postupku sticanja državljanstva.
Počelo suđenje Debevcu, Mehmedagiću i Pijuku